
U organizaciji Centra za studentske programe Međunarodnog foruma Bosna i uz podršku Općine Centar u Sarajevu je počela dvodnevna radionica "Evropske integracije u bosanskohercegovačkom društvu".
Učesnici radionice su srednjoškolci i studenti s Ekonomskog fakulteta i Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva, koji se žele putem predavanja gostujućih profesora više obrazovati o procesu evropskih integracija u BiH.
Predavanje o temi „Evropska Bosna: U vidicima političkog, kulturnog i ekonomskog integralizma“ održao je prof. dr. Rusmir Mahmutćehajić, predsjednik Međunarodnog foruma Bosna.
Istakao je da je u BiH najvažnija i najučestalija tema već godinama pitanje uključenja BiH u Evropsku uniju.
S obzirom na to da u vezi s ovom temom postoje brojne nejasnoće, utopijska očekivanja i nerazumijevanja, smatra da su razgovori o njoj i raščišćavanje ključnih pojmova preduvjet da bismo se uopće snašli unutar procesa evropskih integracija koji će dugo trajati.
„Naša zemlja je oduvijek i zauvijek u Evropi. Sama ideja o tome kako BiH idu u Evropu u sebi uključuje da ona tu nije i to je jedna od prvih velikih krivih slika o našoj zemlji“, tvrdi Mahmutćehajić.
Ističe da smo u čitavoj svojoj historiji pluralno društvo, a slika evropske budućnosti je gradnja pluralnog društva.
„Mislim da to naše iskustvo pluralnog društva koje ima svoje i tragične i svijetle strane mora biti iznova shvaćeno, odnosno naša slika o sebi mora biti dekonstruirana da bismo Evropi bili partneri iako smo mala zemlja“, rekao je Mahmutćehajić.
Zaključio je da je od presudne važnosti u procesu evropskih integracija saznati šta su bosanske vrijednosti, te kako se mogu afirmirati i kako mogu biti činitelji našeg doprinošenja svjetskoj zajednici, a kako bismo u Evropskoj uniji bili ne samo objekti tuđih volja nego partneri te velike evropske porodice.
„BiH ima to što nijedna druga evropska zemlja nema. U čitavoj našoj historiji mi smo religijski pluralno drušvo. Ako bi to bilo uključeno u naše procese obrazovanja slike svijeta Bosanci i Hercegovci bi mogli biti važni tumači izvora tolerancije, oblika tolerancije, potrebe za drugim i drugačijim, odnosa prema drugom i drugačijem i tome slično“, naglasio je Mahmutćehajić.
(Izvor: Fena)