Polovinom ovog mjeseca ponovo će biti otvorena rasprava o amandmanima na Ustav Republike Srpske (RS), u kojem i danas zvanično stoji da je Sarajevo glavni grad tog bh. entiteta, ali ostala je i smrtna kazna, te još neki već uveliko prevaziđeni članovi.

Predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Mujo Hadžiomerović potvrdio je Feni da su s predsjedavajućim Vijeća naroda RS-a Momirom Malićem dogovorili da se sredinom februara pitanje promjene Ustava RS-a ponovo razmatra.

„Dali smo te amandmane pravnim ekspertima da ih i oni razmotre“, kazao je Hadžiomerović i potvrdio da su u bošnjačkom klubu spremni na razgovore o ustavnim amandmanima, jer to pitanje treba okončati.

On kaže da se u RS-u često može čuti kako se ne želi unitarna BiH, ali da i on ne želi ni unitarnu BiH ni unitarnu RS.

„Hoćemo da se čuje i naš glas, ako nam to već Ustav RS omogućava, i to njegov osnovi član, da su u RS-u ravnopravni svi konstitutuvni narodi i građani“, naglasio je Hadžiomerović u izjavi Feni.

U “paketu” amandmana na Ustav RS-a za Klub Bošnjaka Vijeća naroda RS-a je od ranije bio sporan onaj koji govori o Banjoj Luci kao glavnom gradu, jer nije prihvaćen njihov zahtjev da bude dodat i član koji govori i o zastupljenosti konstitutivnih naroda u organima vlasti u tom gradu.

Za bošnjački Klub nije sporno pitanje glavnog grada u RS-u, nego organizacije gradske skupštine, te je prethodni saziv tražio da se to riješi na način da se precizno odredi zastupljenost najmanje 20 posto svih konstitutivnih naroda u tim organima vlasti ili onako kako je predviđeno po popisu iz 1991. godine.

O amandmanima nije bilo moguće pojedinačno se izjašnjavati u Vijeću naroda budući da su u Narodnoj skupštini RS-a usvojeni u paketu još prije više od tri godine, ali bez saglasnosti svih klubova u Vijeću naroda RS-a oni nisu mogli stupiti na snagu.

Riječ je o amandmanima kojima se, između ostalog, ukida smrtna kazna, ali i Banja Luka ustavno promovira u glavni grad RS-a. Jedan broj njih odnosi se i na ljudska prava i slobode, usklađivanje s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama i s Konvencijom o pravima djeteta, zatim se regulira oblast koja se odnosi na lokalnu samoupravu i prijenos nadležnosti s entiteta na nivo BiH, jer to u postojećem Ustavu nije bilo regulirano.

Kroz izmjenu ili dopunu ukupno 29 članova u sedam poglavlja entitetskog Ustava trebalo bi da se mijenjaju i odredbe koje govore o susjedima BiH, odnosno briše se sintagma SR Jugoslavija i dodaje Srbija s kojom RS ima specijalne i paralelne veze.

Predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Mujo Hadžiomerović također iznosi i primjedbu na činjenicu da zakone u RS-u dobiju već pripremljene, odnosno predstavnici tog naroda ne učestvuju u njihovoj izradi niti konsultacijama.

„A kada reagiramo na neka rješenja onda nas u RS-u optužuju za zloupotrebe i opstrukcije, što nije tačno. Jednostavno se smatramo pozitivnim korektivnim faktorom i želimo da učestvujemo na dobrobit svih naroda na cijelom prostoru BiH“, zaključio je Hadžiomerović u izjavi za Fenu.

(Fena)