Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz oštro je u svom prvom nastupu na sastanku Evropskog vijeća napao dosadašnji pristup zemalja članica u rješavanju finansijske i ekonomske krize, kazavši da promjena ugovora nije nužna i da se EU treba baviti rješavanjem svakodnevnih problema evropskih građana, a ne maglovitim pitanjima institucija i ugovora.

Predsjednik Evropskog parlamenta po tradiciji se obraća čelnicima zemalja članica na svakom samitu EU-a. Nakon što pročita svoj govor, predsjednik Parlamenta napušta dvoranu i ne sudjeluje u radu samita. Schulz je izabran za predsjednika Evropskog parlamenta 17. januara ove godine i ovo je njegov prvi nastup pred čelnicima EU-a, javila je Hina.

"Velika mi je čast govoriti vam prvi put kao predsjednik Evropskog parlamenta, ali moja nova dužnost nije me promijenila, kao ni način da otvoreno govorim što mislim", rekao je u uvodu Schulz, prije negoli je krenuo sa žestokim kritikama.

"Od samog početka Evropski parlament je kategorički bio protiv revizije ugovora, jer to naprosto nije nužno i jer smo se bojali da će rasprava o tome otvoriti Pandorinu kutiju raznih mogućnosti. Naši građani ne mogu razumjeti zašto se, usred krize, mi prepiremo oko maglovitih pitanja institucija i članova ugovora. Oni od nas očekuju odgovore na svoje svakodnevne probleme. Ne uspijemo li dati te odgovore, povjerenje u političke institucije i na nacionalnoj i na evropskoj razini bit će još više poljuljano. Vrijeme je da se okrenemo pravim pitanjima. Vrijeme je da razgovaramo o tome kako izvesti Evropu iz krize. Vrijeme je za odlučnu akciju", rekao je Schulz u neuobičajeno oštrom govoru.

Očekuje se da će čelnici na samitu postići dogovor o fiskalnom paktu, kojim će se zemlje potpisnice obavezati da će voditi uravnoteženu budžetsku politiku, zaustaviti rast dugova i početi ih smanjivati. Odredbe da strukturni budžetski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje članice trebale bi ugraditi u svoje ustave ili u zakone koje imaju ustavnu
snagu. U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne.

Schulz nije dovodio u pitanje potrebu za štednjom, ali je istaknuo da to nije dovoljno i da naglasak treba biti na rastu. "Fiskalni pakt diže budžetsku disciplinu na nivo panaceje za sve bolesti povezane s dužničkom krizom i uspostavlja gornju granicu nacionalnih dugova i automatske sankcije. Razumna budžetska politika je bitna kako bi se nivo zaduženosti držao pod nadzorom. Smanjivanje dugova je pitanje međugeneracijske pravde, inače ćemo se jednog dana naći u sramnom položaju da našoj djeci ne ostavljamo kuću nego hipoteku na kuću.

Osigurati da se ne ponovi kriza nije dovoljno, iako je nužno, ali samo za sebe i uz mjere štednje u mnogim državama članicama neće donijeti prijeko potreban ekonomski rast", rekao je Schulz.

Schulz je pozdravio činjenicu što se novim ugovorom postavljaju temelji za fiskalnu uniju. "Pozdravljamo taj korak, koji ste bili prisiljeni poduzeti kao Unija 26 zemalja članica, nakon veta premijera Davida Camerona. Želio bih vam ovom prigodom zahvaliti na čvrstom stajalištu prema zahtjevu premijera Camerona, koji je zatražio izuzeća od pravila koja uređuju finansijska tržišta", rekao je Schulz.

Schulz je zatražio da Evropski parlament mora sudjelovati na svim samitima eurozone. To je jedno od otvorenih pitanja. Naime, Francuska insistira da na samitima eurozone, koji će se održavati najmanje dvaput godišnje mogu sudjelovati samo one članice koje imaju zajedničku valutu, dok s druge strane Poljska traži da mogu sudjelovati sve zemlje koje potpišu i ratificiraju fiskalni pakt.

Schulz je zatražio uvođenje poreza na finansijske transakcije, čemu se žestoko protivi Velika Britanija strahujući za interese londonskog Cityja. Također je zatražio uvođenje euroobveznica, kojima bi se kolektivizirala odgovornost za dugove, čemu se pak protivi Njemačka.

"Zajedničke obveznice s niskim kamatnim stopama mogu olakšati dužničku krizu i stabilizirati bankarski sistem. Euroobveznice su moćno oružje protiv špekulacija i podizanja kamatnih stopa. Posljednjih dana ponovno smo svjedoci da se 'hedge' fondovi klade da će Grčka bankrotirati. To mora prestati. Euroobveznice su također simbol evropskog povjerenja u zajedničku budućnost", rekao je Schulz.

Predsjednik Evropskog parlamenta je također zatražio stvaranje evropske agencije za kreditni rejting, kako bi se razbio monopol američkih agencija te pokretanje evropske inicijative za ekonomski rast.

Rekao je kako neiskorištena sredstva u evropskom budžetu, koje zemlje članice nisu iskoristile, ne bi trebalo vraćati nego da dio njih treba preusmjeriti na projekte za zapošljavanje mladih.