„Islamski udžbenici i nastavni planovi i programi u jugoistočnoj Evropi“ tema je međunarodne konferencije koju je ugostio danas Fakultet islamskih nauka (FIN) u Sarajevu, u saradnji sa Univerzitetom u Beču.
 
Ovaj je naučni skup otvoren jučer u poslijepodnevnim satima prigodnim obraćanjima predstavnika univerziteta u Sarajevu i Beču, FIN-a i Islamske zajednice u BiH, a danas je počeo radni dio na kojem će svoja predavanja izložiti niz istaknutih naučnika i profesora, te vjerskih djelatnika.
 
U radu trodnevnog skupa učestvuju predstavnici iz 16 zemalja, među kojima i Grčke, Španije, Turske, Kipra, Rumunije, Bugarske, Poljske, Mađarske, te susjednih zemalja.
 
Dekan Fakulteta islamskih nauka Ismet Bušatlić istaknuo je predstavnicima medija da je skup rezultat inicijative da se organiziraju razgovori o problemu islamskog obrazovanja u Evropi. Kazao je da je slična konferencija već održana prošle godine u Beču, a cilj joj je bio dobiti sliku stanja islamskih obrazovnih institucija i vjeronauka na području jugoistočne Evrope.
 
Naglasio je da će ove godine u fokusu biti razgovor o programima i udžbenicima islamskih obrazovnih ustanova te udžbenicima i programima vjeronauke u javnim državnim školama.
 
„Očekujemo da dobijemo jasnu sliku stanja u ovoj oblasti, da se informiramo o iskustvima u različitim centrima te njihovim problemima. Želimo iznijeti i svoje želje i planove te da kao rezultat odredimo sljedeći korak“, naglasio je on, istaknuvši plan da se konferencija održi i iduće godine u drugom gradu, što je jedan od puteva integriranja islamskog obrazovnog sistema na prostorima Evrope.
 
Poziciju BiH i islamskih nauka i studija u BiH je ocijenio dobrom, ali je kazao da postoje i određeni problemi. Bušatlić podvlači da je svijet prepoznao bh. sistem vjeronauke, fakulteta i medresa kao jedan od mogućih modela prema kojem će se određivati budući studiji islama u Evropi.
 
Ednan Aslan sa Univerziteta u Beču smatra da se vjersko obrazovanje ne može posmatrati odvojeno od škola, već kao dio općeg obrazovanja. On je mišljenja da obrazovanje nije potrebno samo vjernicima, već i ljudima koji nisu vjernici.
 
„Ljudi koji ne vjeruju u Boga moraju razumjeti vjernike i njihovu vjeru, ali isto tako i vjernici moraju imati poštovanja prema članovima društva koji ne vjeruju u Boga. Također je važno razumjeti kontekst u kojem živimo, a to je Evropa. Ako izvršimo analizu udžbenika vjeronauke u Evropi, vidjećemo da ovaj kontekst nije uzet u obzir. Oni podučavaju vjeri, međutim način obrade te vjere nije uzeo u obzir kontekst u kojem se živi. Religijski identitet ljudi iz Egipta ili iz Turske nije kompatibilan identitetu muslimana iz Evrope“, ističe Aslan.
 
Ljubljanski muftija Nedžad Grabus smatra da su rasprave koje se trenutno vode o islamu u medijima i političkim krugovima jednosmjerne, jer se uglavnom svode na negativne aspekte s kojima se pojedinačna društva suočavaju. Kada je riječ o udžbenicima, on podvlači da je u toj oblasti iskustvo još uvijek šaroliko u različitim zemljama Evrope, te da na tome i dalje treba raditi.   
 
Konferencija će biti završena u nedelju nakon cjelodnevnih radionica te prezentacije rezultata.

(Izvor: FENA)