U JU terapijska zajednica Kampus Kantona Sarajevo trenutno je smješteno petnaeast korisnika i jedna korisnica koji se liječe od ovisnosti različitih vrsta droga. Tretman liječenja ovisnika u Kampusu traje godinu dana.

"Pored apstinencije od droga, tretman podrazumjeva jasno strukturisano vrijeme i društvenu organizaciju života, što zapravo, jeste glavni cilj tretmana u terapijskoj zajednici. Glavna obaveza korisnika u Kampusu jeste njihovo  preuzimanje obaveza i odgovornosti, čime se uče kako postati produktivni članovi društva i živjeti bez droge. Kroz terapije u Kampusu, korisnik stiče vještine i znanja kako nastaviti živjeti poslije tretmana. Resocijalizacija i socijalna integracija su najvažnija dva segmenta tretmana u koje korisnik mora biti aktivno uključen, što princip njegove dobrovoljnosti i poštovanje pravila življenja u zajednici, te osjećaj pripadnosti zajednici i potvrđuju. Korisnici u Kampusu su uključeni u radno-okupacione aktivnosti, individualne terapije, socioterapiju, sport terapiju, i druge oblike psiho-socijalnog tretmana i rehabilitacije ovisnika. Paralelno sa korisnikom, radi se i sa njegovom porodicom kroz koncept porodične terapije. Također, sa osobama koje imaju problem sa ovisnošću se provodi savjetodavni rad, a postoje i call-centar i online savjetovalište", rekli su nam iz Kampusa.

Mnogi su razlozi zašto osoba krene u svijet ovisnosti. Opšta društvena situacija i slika, ekonomska nesigurnost, tranzicijsko društvo sa jedne strane, porodični odnosi, pogrešni uzori, potraga za senzacijama sa druge strane, doprinose pojavi sve većeg broja osoba koje se drogiraju. Nažalost, mnoge osobe ne ostanu na eksperimentalnoj faze, nego postanu ovisnici. 

"Ne postoji jedan razlog zašto mlada osoba počne zloupotrebljavati i eksperimetirani sa psihoaktivnim supstancama. Postoje značajne razlike u prirodi supstanci, kao i o razlozima zbog kojih se koriste. Eksperimentiranje i ovisnost o drogama ne poznaje rasu, nacionalnost, spol, ekonomsko stanje. Ali sigurno je da su mladi ljudi  najpodložniji za eksperimentiranje sa drogama. Smatra se da je dob od 14 god do 25 god. dob visokog rizika, kako za početak uzimanje droga, tako i za posljednica koje droga ostavlja na mlade ljude", izjavila je za Source šef odjeljenja za narkomaniju na JU Zavod za bolesti ovisnoti KS Snježana Marjanović-Lisac. 

Broj liječenih u ovoj ustanovi je promjenljiv. Trenutno je na u različitim programima i terapijskim opcijama ukljućeno oko 444 pacijenta. Pristup svakom pacijentu je  individualan, a tretman ovisi o mnogo faktora. Liječenje  je vrlo kompleksno, specifično i  dugotrajno i uglavnom je riječ o heroinskim ovisnicima.

"Svakodnevno kroz naše Savjetovalište prolazi prosječno oko desetak pacijenata. Za hospitalni dio predvidjeno je 10 kreveta za  ovisnike o psihoaktivnim supstancama. Na Odsjeku za Opijatsku supstitucionu terapiju  je uključeno ukupno 419 pacijenata od toga na Metadonu 317, na Buprenorfin i Suboxon terapiji  102 pacijenta. U okviru Zatvorske Opijatske terapije je uključeno 15 pacijenata. Takodje se trenutno u našem programu nalaze i 2 trudnice ovisnice", izjavila je Marjanović-Lisac.

Bitno je napomenuti da postoji razlika između legalnih i ilegalnih droga, jer se jako puno konzumira alkohol koji spada u legalnu drogu i on je sve više zastupljen među mladima u kombinaciji u sa drugim psihoaktivnim supstancama.

"I jedna i druga grupa psihoaktivnih supstanci izazivaju ovisnost i dovode do oštećenje zdravlja, kako psihičkog, tako i somatskog, a većina  izaziva posljedice i na porodičnom, moralnom i socijalnom planu", izjavila je Marjanović-Lisac.

Pored toga u upotrebi je još jedna legalna suspstanca, nargila, koja je sve više prisutna među omladinom i ima velike zdravstvene posljedice o kojima mladi ne razmišljaju. 

"Sva dosadašnja istraživanja o uticaju nargile na zdravlje ljudi, izvještavaju o štetnim efektima po zdravlje ljudi, najviše na pluća i mozak (respiratorni sistem i centralni nervni sistem), pogotovo ako se nargila uzima često ili redovno. Zdravstvene štete proizlaze iz toksičnih efekata dima tamnog duhana i karbon monoksida koji je prisutan kod pušenja nargile u značajno većoj količini od količine koja se apsorbuje pušenjem obične cigarete duhana. Jedna doza nargile je srazmjerna istovremenoj upotrebi 20 cigareta duhana. Shodno tome, štetni efekti po zdravlje mladih i adolescenata su još više prisutni, obzirom da se radi o osobama koje su u razvojnom dobu, a uporište u tome se nalazi i u važečim zakonskim propisima, kojim se maloljetnim osobama  zabranjuje  upotreba legalnih psihoaktivnih supstanci (duhan, alkohol), dok su  ilegalne droge svakako zabranjene. Svakodnevna upotreba nargile u dužem vremenskom periodu izaziva ovisnost koju treba liječiti", govori Marijanović-Lisac, te  dodaje, "mi odrasli (počev od  porodice, škole, članova političkih struktura, vjerskih poglavara, sudstva, policije, novinara, medija i svih ostalih gradjana), predstavljamo najvažnije karike u sprečavanju  korištenja droga medju mladima i da smo mi svi uopće odgovorni za mlade i njihovu budućnost", zaključila je za kraj Snježana Marjanović-Lisac.

Novinar: Admir Oručević