U Europi je 10 kraljevskih porodica, od čega njih čak devet još uvijek prima javna sredstva za obavljanje svojih dužnosti, a jedina izuzetak je kneževska porodica u Lihtenštajnu, kojoj porezni korisnici ne plaćaju apsolutno nikakve troškove.

Koliko pojedina kraljevska porodica dobiva javnog novca, uveliko ovisi o zakonima, ali i tradiciji. U nekim zemljama čak i daljnji rođaci monarha imaju sve plaćeno, dok druge zahtijevaju od braće i sestara aktualnog kralja ili kraljice da pronađu posao.

Btritanska porodica jedna od najbogatijih

Britanska kraljevska poriodica jedna je od najvećih i najbogatijih u Europi, a uključuje najbližu porodicu kraljice pokojne Elizabete II, ali i nekoliko njenik rođaka koji su stalno zaposleni kao članovi kraljevske porodice. Samo pogled na službenu stranicu monarhije govori da u 'uži krug' spadaju 16 odraslih osoba i troje djece koji od toga i žive.

Većinu prihoda kraljica i porodica dobivaju godišnje od vlade, a to je u recimo 2019. godini iznosilo nevjerojatnih 82,2 milona funti. U 2020 godini porodica se se naprasno smanjila - prvo je sa svojih službenih dužnosti u novembru 2019. godine odstupio kraljičin drugi sin, princ Andrew, zbog prijateljstva s osuđenim pedofilom Jeffreyjem Epsteinom, a samo dva mjeseca kasnije javnost su o svom odlasku obavijestili princ Harry i Meghan Markle.

Guardian je uspio da izračuna koliko je bogatsvo koje su testamentima ostavili članovi kraljevske porodice, koristeći javne registre i deklasifikovana vladina dosijea. Po ovoj računici, generacije članova britanske kraljevske porodice testamentima su ostavili imovinu vrijednu 187 miliona funti.

Dva privatna posjeda

Lična imovina kraljice Elizabete II procjenjuje se na 600 miliona dolara, što uključuje dva privatna posjeda Sandringam i dvorac Balmoral, kao i umjetnička djela i nakit.

Kraljica je upravljala i sa 28 milijardi dolara vrijednom kraljevskom imovinom, koja podrazumijeva zemljišta i posjede koji pripadaju britanskom monarhu, vojvodstva Lankaster i Kornvol, Bakingemska i palata Kensington, kao i kraljevsko imanje u Škotskoj. Ona pomenutu imovinu nije mogla da proda, ali kraljevska porodica dobija 25 posto profita, dok ostatak pripada državi.

U 2020. godini, zarada od imovine britanske kraljevske porodice iznosila je više od 475 miliona dolara. Od toga je 120 miliona dolara dobila je upravo kraljevska porodica, koja je time platila svoje službene troškove, među koje spadaju putovanja, plaće osoblju, osiguranje i slično.

Nije najbogatija

Daleko od toga da je kraljica bila jedna od najbogatijih osoba u Velikoj Britaniji, u kojoj je prema podacima iz Forbesa, lani živjelo stotinjak milijardera. Na tom su popisu doduše i ruski bogataši kojima je zbog rata u Ukrajini imovina zamrznuta, a većina ih je i izgubila goleme svote, pa bi ta lista sada izgledala drukčije. U svakom slučaju, barem je stotinjak Britanaca puno bogatije od kraljice, koja se po tome ne ističe ni među ostalim okrunjenim europskim vladarima. Iako podaci o njihovoj imovini nisu uvijek dostupni, neke procjene mogu se napraviti.

Belgijski kralj Philippe navodno je "težak" oko 14 miliona dolara, a otprilike toliko dobiva godišnje i iz državnog budžeta za tekuće troškove svoje porodice. Belgijska kraljevska imovina uglavnom je, naime, u vlasništvu države ili posebne Kraljevske fondacije, neovisne javne ustanove, koja njom upravlja, ali je ne smije prodavati.

Neki europski vladari, ipak, za svoj predani rad dobivaju od države i plaću. Iako je španski kralj Felipe VI zbog ekonomske krize svoja primanja samoinicijativno smanjio za otprilike 20 posto, pa je, primjerice, 2015. dobio 267.447 dolara, to se nije odrazilo na ukupnu vrijednost njegove imovine - procijenjene na 20 miliona dolara. Španska kraljevska obitelj posjeduje osam palača i pet rezidencija za odmor, a u njenom je vlasništvu čak i deset samostana. Naravno, i ona dobiva novac za tekuće troškove, otprilike deset milijuna dolara godišnje.

Dobro zarađuje i norveški kralj Harald V, čije je bogatstvo procijenjeno na 30 miliona dolara. Kako on ne plaća poreze, to je samo pretpostavka, no sudeći po tome što je sebi, na primjer, mogao priuštiti kupovinu jahte, jasno je da ne ovisi samo o novcima koje dobiva od države. Prema zadnjim dostupnim podacima, od prije pet godina, za održavanje kraljevskog kućanstva iz budžeta je bilo namijenjeno 32 miliona dolara, dok su kralj i kraljica Sonja za svoje osobne troškove primili oko 14 miliona dolara.

Imovina danske kraljice Margrethe II procijenjena je, pak, na 40 miliona dolara, a iz državnog budžeta godišnje dobiva oko 13 miliona dolara za kraljevsko kućanstvo, protokolarne aktivnosti i privatne troškove.

Koliko se to bogatsvo činilo basnoslovno, ono je samo sitnica u usporedbi s najbogatijim svjetskim kraljevskim porodicama. Na primjer, tajlandski kralj Vajiralongkorn ima između 30 i 43 milijarde dolara, a Hassanal Bolkiah, sultan Bruneja, države bogate naftom, između 20 i 28 milijardi. Svoje bogatstvo nafti duguje i Salman bin Abdulaziz Al Saud, vladar Saudijske Arabije, čija je imovina procijenjena na 18 milijardi dolara.



I njegova je porodica najbogatija na svijetu - vlasnik je oko 1500 milijardi dolara. A iako ima čak 12.000 članova, od kojih su oko dvije hiljadeu takozvanom užem porodičnom krugu, vjerojatno ima dovoljno za svakoga od njih.