Tema našeg razgovora je bila dešavanja u vezi rata u Ukrajini, odnosno naredba o povlačenju ruskih snaga iz ukrajinskog grada Hersona.

Da li je riječ o velikom porazu ruske vojske ili taktičkom potezu, odgovor nam je dao profesor Zečević.

"Prebacivanje snaga sa desne na lijevu obalu rijeke Dnjepar je faktički veoma dobra stvar za rusku vojsku i istovremeno smanjuje žestoke gubitke koje bi ruska vojska imala u slučaju da je ostala na desnoj obali rijeke jer je problem logističkog snabdijevanja tih jedinica otežano. Dalje, ako pogledate kartu kompletnog istočnog bojišta, koje su linije razgraničenja između Ukrajine i Rusije, vidjet ćete da ruske snage zauzimaju kompletan jedan pojas duž te granice u dubini barem jedno 150 km i praktično oni su ostvarili u taktičkom smislu sa stanovišta stvaranja jedne tampon zone između Rusije i Ukrajine veoma dobre rezultate. Ono što je veoma važno za Ukrajinu je da zadrži kontrolu prostora ispod Hersona u zoni da kažem Delte rijeke, a izričito važno je ovaj mali poluotok u Crnom moru koji ide paralelno sa obalom Crnog mora i ako Ukrajinci ne osvoje taj otok i ne odbace ruske snage dalje od toga otoka, biće ugroženo normalno funkcionisanje ruskih linija sa ekonomskog i vojnog stanovišta Ukrajine. Dakle, riječ je o taktičkom potezu Rusije i objektivno, kad se sve sagleda izuzev gubitka prvog plana koji je bio zacrtan 23. februara da se izvrši zamjena vlasti u Ukrajini koji je propao, Rusija je postigla daleko veće teritorijalne dobitke u odnosu na prvobitno zamišljeni plan koji je bio baziran samo na oblast Donbasa", kazao je profesor Zečević.

Dodaje da Putin sada samo treba da uspostavi liniju razgraničenja koja je od njega veoma važna i koja sa komunikacijskog stanovišta može da snadbijeva te linije za buduće sukobe koji, kako kaže naš sagovornik, objektivno neće biti moguće doći do drastičnijih promjena u linijama razgraničenja u vojnom smislu. 

"Mislim da nije poenta u Hersonu. Herson ne igra nikakvu ulogu, ključna je ta kontrola obale Crnog mora u dijelu koji je veoma važan za Ukrajinu, jer taj poluotok, praktično skraćuje razdaljinu od otoka do Odese", ističe naš sagovornik. 

Dalje, kao ključno navodi da li će biti ugroženo snabdijevanje Krima sa vodom, te da će se oko toga voditi borbe. 

"Herson kao Herson u ovom momentu, imajući u vidu kompletnu situaciju šta se dešava sa infrastrukturom, on će u narednom periodu biti razrušen. Kada bi se sada uspostavila primjerice linija razgraničenja, možete li zamisliti koliko će se ljudi vratiti u Herson da žive ako znaju da preko rijeke se nalaze ruske vojne jedinice koje u svakom trenutku mogu da artiljerijsku djeluju preko toga grada. I dalje postoji potencijalna opasnost s obzirom na ponašanje gospodina Putina i gospodina Medvedeva koji neprekidno daju izjave u smislu nuklearnog djelovanja na taktičkom nivou, Herson može postati meta jedne taktičke neutronske bombe koja ima ograničen radius djelovanja i koja objektivno ne bi izazvala značajniju pojavu radijacije u široj zoni Crnog mora i ne bi naštetila ruskim snagama, samo bi izazvala žestoka oštećenja grada i uništenje jedinica ukrajinske vojske koje bi bile u toj zoni", kaže prof. Zečević.

Na pitanje kakva su njegova predviđanja, da li je kraj rata koji traje skoro već devet mjeseci na pomolu, profesor Zečević odgovara da misli da do okončanja rate neće ni doći.

"Mislim da će doći do uspostave linije razgraničenja i nekog primirja, jer primirje nije okončanje rata. Ja očekujem da će u idućoj godini u neko doba ukrajinska strana shvatiti da njena logistika i njen položaj bitno zavisi od sposobnosti SAD-a i Evrope da finansiraju njihove vojne napore. U ovom momentu to nije dovedeno u pitanje, međutim kako odmiče vrijeme, unutar evropskih zemalja i vjerovatno unutar SAD-a će se pojaviti struje koje će htjeti da smanje obim vojne pomoći, a sa tim će doći i do slabljenja potencijala ukrajinske vojske da izvodi šire vojne aktivnosti", zaključio je u razgovoru za Source.ba portal profesor Berko Zečević.

Novinar: Ajdin Balićevac