Ti podaci su iznešeni u izvještaju "Na putu ka Indeksu rodne ravnopravnosti, Bosna i Hercegovina 2022." koji su izradile Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Agencija za statistiku BiH i UN Women u BiH u sklopu projekta "EU Podrška za rodnu ravnopravnost" koji finansira Evropska unija, a u saradnji s Evropskim institutom za rodnu ravnopravnost (EIGE).

Izvještaj je predstavljen krajem novembra mjeseca prošle godine.

Aktivistkinja Vildana Džekman za Source.ba portal ističe da indeks stepena rodne ravnopravnosti u našoj zemlji možemo najbolje gledati kroz prikaz i položaj žena u političkom životu i generalno učešću žena u donošenju odluka s jedne strane, a s druge strane, ekonomskom položaju žena. 

"Dakle, nakon ovih izbora koji su se desili u Bosni i Hercegovini zaista se ne možemo pohvaliti ni sa dovoljnim brojem kandidatkinja, a ni sa njihovim prilikama da budu u najvećim tijelima vlasti (ministarske pozicije i slično). Ono što jeste značajan napredak je da na predsjedničkoj poziciji imamo ženu i to jeste jedan mali pomak u cijeloj toj priči, ali ako se dublje 'zarovite' imamo jako veliki procenat žena koje izlaze iz politike i koje se ne žele više baviti političkim životom. To je jedno i drugo, naravno, zastupljenost žena u preduzetništvu, sve manji broj njih koji koje se odlučuju opstati u biznisu, te koje imaju malo prilika u cijelom tom segmentu i moram priznati da smo zaista na jako niskoj ljestvici i da vremenom ne napredujemo, već nažalost idemo u nazadak", kazala je Džekman.

Ističe da se napravio pomak donošenjem Zakona o ravnopravnosti spolova, koji kako navodi, garantuje 40 posto manje zastupljenosti spola u svim tijelima vlasti. 

"Ono što jeste CIK na neki način i obavezao kroz taj Zakon i kroz Izborni zakon zastupljenosti na glasačkim listićima i one jesu zastupljene tu ali taj normativ koji je uspostavljen samo je deklarativno primorao stranke da stave žene kao brojke, ali istinski ih ne uključuju u ravnopravno učešće prilikom donošenja odluka, prilikom kreiranja svojih programa, prilikom rasporeda pozicija u tijelima vlasti i dakle nema te istinske podrške. Čak neka anonimna anketiranja i istraživanja žena koje su aktivne u političkom životu koje su radile nevladine organizacije pokazuju da su neke žene tokom predizbornih kampanja skupljale glasove za svoje muške kolege a ne za sebe, znači dotle smo došli", riječu su naše sagovornice.

Naglašava da još uvijek generalno imamo jako duboke patrijarhalne matrice u bh. društvu. 

"Ono što jeste primjetno je da imamo jako puno djevojčica i žena koje završavaju 'tipične muška zanimanja', ali još uvijek to nije na nekoj granici gdje možemo biti zadovoljni da postoji taj rodni balans, pa su to npr. žene u IT sektoru, drvnoj industriji, pozicija elektroinžinjerki i tako. Znači, još uvijek mi nemamo..a to je svakako i predrasuda slanja djevojčica u 'tipične ženske škole' i još uvijek nismo negdje dosegnuli stepen rodno senzitivnog jezika pa vrlo često znamo da čujemo žene koje kažu 'ja sam novinar' a ne novinarka jer kao time daju sebi na većem značaju, što je apsolutno daleko od istine", kaže ona. 

Dalje navodi da je to duboko ukorijenjena predrasuda da su to tipične muške pozicije. 

"Nema ni muških a ni ženskih zanimanja, to su patrijarhalni obrasci u kome odrastaju djevojčice, posebno ako odete malo dalje u te neke ruralne zajednice gdje također imate područja gdje još uvijek nažalost žene nemaju iste prilike ni za zapošljavanje, ni za školovanje i još uvijek je jedna velika borba, da tako kažem, da se približimo tom nekom indeksu istinske rodne ravnopravnosti i da shvatimo da u cijeloj toj priči je bitan feminizam i da on nije ništa iskrivljeno, nego naprotiv pomicanje ka rodnoj ravnopravnosti istinskim rodnim vrijednostima i da žene ukoliko ostvarimo rodnu ravnopravnost u jednoj državi, samim tim dovodimo do jačanja socio-ekonoskih položaja i žena i muškaraca", zaključila je Vildana Džekman u razgovoru za Source.ba portal. 

Novinar: Ajdin Balićevac