11.1.2018. 21:50
1
Kukić: HDZ želi apsolutnu kontrolu nad hrvatskim biračkim tijelom
Ovih dana mnogo se govori o izborima, iako do njih ima još dosta vremena, ali i o važnosti ove godine jer u njoj će građani da odlučuju ko će da ih vodi u narednom periodu.

Ono što često možemo da čujemo od građana je njihovo nezadovoljstvo onima koji su vodili državu u posljednje dvije decenije.

Od stvari vezanih za izbore najviše se u posljednje vrijeme govorilo o Draganu Čoviću, predsjedavajućem članu predsjedništva BiH, i njegovim prijedlozima o izmjeni Izbornog zakona BiH.

Da bismo se bolje upoznali sa situacijom odlučili smo razgovarati sa profesorom Slavom Kukićem, koji nam je detaljnije objasnio cijelu situaciju i odgovorio na nekoliko pitanja.

“Ako se zna podtekst promjena, koje se prijedlogom HDZ, upućenim u parlamentarnu proceduru, žele ostvariti, jasno je što se njima želi postići – a želi se ostvariti nekoliko strateških ciljeva. U pitanju je, prije svega, ambicija da se potpuno eliminiraju i oni elementi građanskog društva koji temeljem postojećeg Izbornog zakona još uvijek postoje – a time i obesmisli uopće postojanje građanskih političkih partija.  Jer, po tom prijedlogu eliminiraju se sve pretpostavke političkog postojanja tog tipa političkih partija”, rekao je za Source prof. Slavo Kukić
 
Dodaje: “S druge strane, želi se dobiti rješenje po kojemu bi HDZ, a i lider HDZ-a osobno, imali apsolutnu kontrolu nad hrvatskim biračkim tijelom – a istodobno i ignorirali u potpunosti izbornu volju tog dijela biračkog tijela ukoliko ono ne prihvaća diktat njihovih rješenja i njihove politike. U prilog tome, uostalom, svjedoči i predloženo rješenje izbora delegata u domove naroda, kako federalnog tako i državnog parlamenta. No, u prilog tome još više govori i predloženo rješenje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata kojim Čović pokušava osigurati apsolutnu kontrolu nad tom institucijom – danas zbog ambicije da bude biran još jedan mandat na tu poziciju, sutra da sam odlučuje o tome tko će na toj funkciji biti. I u ovom detalju se krije razlog zašto inzistira na mijenjanju Izbornog zakona kao preduvjetu održavanja izbora uopće”, rekao je za Source Kukić

Naime, Dragan Čović, predsjedavajući predsjedništva BiH, predsjednik HDZ-a ipredstavnik hrvatskog naroda u BiH, često u posljednje vrijeme potencira izmjene Izbornog zakona BiH, i smatra da je to ključni zadatak koji se mora završiti.

“Na koncu, u centru svih tih ciljeva je troentitetska BiH – a s njome i zamah  njezinu dodatnom dezinntegriranju, pa i legitimiranju rasprave o smislu njezina postojanja uopće i opravdanosti disolucije kao konačnog rješenja. Problem je, međutim, način na koji to želi učiniti. Čović ne želi ulaziti u sukobe s Dodikom i stoga u startu odustaje od rasprave o teritorijalnoj reorganizaciji BiH koja uključuje prostor cijele zemlje i zadovoljava se „hrvatskim komadom“ samo na prostoru Federacije. No, time se iz igre izbacuje preko 200 tisuća sunarodnika koji su na tom prostoru BiH živjeli po popisima iz 1991. godine – i koji su s tog prostora protjerani ili su morali izbjeći spašavajući gole živote. I koji se na te prostore ni danas nisu vratili iako je, ako je vjerovati biskupu Komarici, želju za povratkom iskazalo čak 5.000 hrvatskih obitelji samo na prostoru Banjalučke biskupije. Ignoriranje, međutim, sunarodnika, ne samo ovih s prostora RS-a, nego i drugih nisu li južno od Ivan planine, nisu li s prostora od Stoca do Livna, stvara sve naglašeniji otpor – i objektivno, postaje problem i Čoviću i njegovim političkim ambicijama”, rekao je za Source prof. Kukić

Pitanje je da li bi takva izmjena Izbornog zakona donijela ikakve koristi njenim građanima, ili bi koristi imao samo Čović.
  
“Iskustva svjetskih demokratskih sustava tu vrstu zahvata uglavnom ne poznaju. Formalnopravno, međutim, mogućnost promjene postoji sve do raspisivanja parlamentarnih izbora, dakle do maja ove godine. No, ne čini mi se da je to i praktično moguće bez obzira i na sve veće pritiske svjetskih centara moći. Jer, ako bi se u promjene i ušlo, bojim se da bi one bile na tragu ultimativnih rješenja HDZ-a, a to ne bi bilo dobro ni za državu ni za bosanskohercegovačko društvo”, izjavio je za Source Kukić
 
Kada se radi o međunarodnim odnosima, a na prvom mjestu sa komšijskim zemljama, Bosna i Hercegovina ne može uopšte biti zadovoljna situacijom. 

Prije par dana predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar – Kitarović, išla je u Tursku da nagovara turskog prijedsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, da on nagovara Bakira Izetbegovića da poduzme nešto okoizmjena Izbornog zakona BiH.
 
“Taj odlazak, kao jedan u nizu – jer, prisjetimo se, iz istih je razloga gospođa hodala i po drugim dijelovima svijeta – samo je dodatni pokazatelj kako su, nakon prijema Hrvatske u EU, u zemlji zapadnih susjeda širom otvorena vrata političkoj filozofiji iz prve polovice devedesetih. Filozofiji čija su sastavnica, da se ne lažemo, i ambicje prema BiH – i u teritorijalnom i u smislu popovanja kakva ona treba izgledati i kakva pravila života u njoj imaju vladati”, izjavio je za Source profesor Kukić

Očekivana ili ne, reakcija turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana je nešto što će svako tumačiti na svoj način, i možda je bitnije slične posjete uzimati sa rezervom, a više se posvetiti unutrašnjoj politici.
 
“O politici turskog predsjednika prema BiH ne mislim ništa dobro. Naprotiv, i ona je politika popovanja, patronskog odnosa kakav se identificirati može i u Beogradu, čak i Moskvi, i u Zagrebu – i kakav, u konačnici, proizvodi samo negativne efekte prema stabiliziranju BiH i kao države i kao evropskoga društva. Promatra li se, međutim, njegova poruka u vezi s lobiranjem gospođe Grabar-Kitarović izolirano, sama za sebe, ničeg neočekivanog u njoj. U pitanju je poruka koja je u odnosu na drugu, suverenu zemlju jedino i moguća – da su pitanja njezina unutarnjeg života njezina vlastita stvar, i da je nedobronamjerna ambicija bilo kakva popovanja sa strane. Pomoći se, dakako, pod pretpostavkom da zemlja pomoć traži, može, ali bez ambicija da se rješenja njezina unutarnjeg života i diktiraju, nameću”, rekao je za Source profesor Slavo Kukić

(Ajla Hurko)

1
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.