Jedno je sigurno: Previsoka je to cijena za bilo koga ko, svjesno ili nesvjesno, ulazi u ovo, metaforički rečeno - "đavolje kolo". Prije ili kasnije sve dođe na naplatu. 

VSTV i tenzije između pravosuđa i politike 
 
Jedan od najvažnijih koraka u reformi pravosuđa koja je podstaknuta od strane međunarodne zajednice (OHR-a) odnosila se na osnivanje nezavisnog regulatora u oblasti pravosuđa. Osnovni cilj bio je eliminisanje moćnog uticaja politike na izbor nosilaca pravosudnih funkcija te uspostavljanje nezavisnog pravosuđa koje će funkcionisati na temeljima pozitivne prakse pravnih standarda. S tim u vezi, Bosni i Hercegovini nametnut je zakon o tri visoka sudska i tužilačka vijeća, koja su funkcionisala kao jedinstveno tijelo i u čijem radu su učestvovali i međunarodni članovi. Nakon toga uslijedilo je potpisivanje sporazuma o prenosu nadležnosti u oblasti pravosuđa sa entiteta na državu te osnivanje VSTV-a. VSTV zamišljen je kao snažan regulator nezavisnog pravosudnog sistema. Međutim, kako to pokazuju relevantna istraživanja, dugo vremena VSTV se suočava sa ozbiljnim izazovima i sukobima između politike i pravosuđa.

Branko Perić u svom tekstu u kojem govori o tenzijama između pravosuđa i politike, koji je objavljen od strane Fondacije Centra za javno pravo navest će slijedeće: „Pravosudne institucije ne pokazuju očekivanu efikasnost, kontroverznih sudskih odluka je sve više, povjerenja javnosti je sve manje, sistem je izložen oštrim kritikama, a političari otvoreno atakuju na nezavisnost, najavljujući izmjene zakona sa ciljem preuzimanja ključnih nadležnosti. Iz VSTV nema odgovora na sve ove izazove. Jedini odgovor koji se stidljivo nudi je vlastita namjera da se reformiše.“

Međutim, cijeli sistem je bio oštro izložen kritici dok su suštinske reforme još uvijek na čekanju. Posebnu pažnju izaziva i izbor članova VSTV-a s jedne strane, ali i (ne)razumijevanje principa nezavisnosti rada te nemiješanja u pojedinačne i konkretne slučajeve, s druge strane. Na konkretnim primjerima, kao što je slučaj u vezi sa Milanom Tegeltijom, moguće je uočiti „školski primjer“ zadiranja politike u pravosudni sistem, ali i posljedice koje iz toga proizilaze. 

Ko je Milan Tegeltija?

Bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija rođen je 1971. godine u Srbiji u Pančevu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci 1995. godine.

Nakon pripravničkog staža, obavljenog na Osnovnom sudu Srbac i položenog pravosudnog ispita, 1998. godine je otvorio advokatsku kancelariju u Banjoj Luci. Kao advokat je radio kratko, nepunu godinu dana. Nakon toga dolazi na poziciju sudije Vojnog suda u Banjoj Luci gdje je radio sve do 2001. Godine, podaci su to Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-a). Od 2001. do 2004. godine Tegeltija je radio kao savjetnik u tadašnjoj Instituciji ombudsmena RS-a nakon čega je imenovan za tužioca Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci.

Nakon što je tri godine radio kao tužilac, u martu 2007. godine je postao predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci. Sedam godina poslije imenovan je za člana VSTV-a a potom i za predsjednika ovog pravosudnog regulatornog tijela. Drugi mandat na ovoj poziciji je započeo 2018. godine, ali je podnio ostavku 2020. godine, prije nego je on formalno završio. Ostavku je podnio nakon događaja koji su doveli u pitanje njegov kredibilitet - dvaput je snimljen kako razgovara o nezavršenim predmetima i zapošljavanju u pravosuđu. Nakon toga, kratko se vratio na mjesto sudije u Osnovnom sudu u Banja Luci, na kojem je formalno bio i dok je predsjedavao VSTV-om. 
Krajem februara 2021. godine potvrdio je da postaje pravni savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Kao predsjednik VSTV-a primao je mjesečni paušal od 1.300 KM, ali je u Osnovnom sudu dobijao sudijsku platu.

On je honorarno radio i kao edukator Centra za edukaciju sudija i tužilaca RS-a i Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH. Zaradio je oko 55.000 KM honorara od pisanja stručnih publikacija, predavanja na seminarima u organizaciji centara za edukaciju i po osnovu angažmana arbitra.

Živi sa suprugom u Banjoj Luci gdje ima stan i zemljište na kojem gradi kuću, navodi CIN. 

Previsoka cijena 

Milan Tegeltija, nekadašnji predsjednik VSTV-a, kadar SNSD-a, nakon snažnog pritiska domaće javnosti i međunarodne zajednice te niza korupcijskih afera sa kojima se dovodio u vezu, odlučio je podnijeti ostavku na ovu poziciju. To se ispostavilo kao jedina "slamka spasa" u ovoj neslavnoj situaciji i potezima koji su Tegeltiju koštali profesionalnog usavršavanja i karijere. 

I iako je Tegeltija naveo kako razlog ostavke proizilazi iz toga što se više ne osjeća sigurno boraviti u Sarajevu, stvari su nešto drugačije i mnogo ozbiljnije. Naime, iako vjerujemo da se u određenom trenutku Tegeltija nije osjećao ugodno u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, zloupotrebe političkog uticaja na koji je dobrovoljno pristajao, imao je ozbiljne posljedice za njegovu karijeru. Od predsjednika VSTV-a do pravnog savjetnika Milorada Dodika. 

Osim funkcije predsjednika VSTV-a, Tegeltija je ostavku podnio i na njegovo članstvo, kao i povlačenje iz drugih pravosudnih tijela u zemlji.

Za člana VSTV-a a potom i za njegovog predsjednika Tegeltija je imenovan 2014. godine, sa pozicije predsjednika Osnovnog suda u Banjoj Luci. Od 2018. godine teče njegov drugi četverogodišnji mandat na čelu VSTV-a. 

Od početka njegovog mandata u VSTV-u prate ga optužbe da je pod političkim uticajem. Iako je Tegeltija to negirao, često je bio u društvu visokih političkih funkcionera. S tim u vezi Tegeltija je prisustvovao sastanku u Istočnom Sarajevu koji je sazvao član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, pokušavajući na taj način nametnuti blokadu rada državnih tijela zbog stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, za koje je Dodik tražio da budu zamijenjeni domaćim sudijama.   

Aktivisti udruženja “ReStart” iz Banje Luke 2019. godine pred OHR-om u Sarajevu izveli su performans simboličnog potkivanja konja, kao odgovor na aferu “Potkivanje”. Objavljujući snimak tonskog zapisa privrednik iz Velike Kladuše Nermin Alešević je rekao da ga je Tegeltija primio u jednoj banjalučkoj kafani kako bi razgovarali o rješavanju slučaja koji Alešević vodi pred kantonalnim tužilaštvom u Sarajevu, a zatim je Tegeltiji preko posrednika poslao mito. Tužilaštvo BiH je odbacilo odgovornost Tegeltije u ovom slučaju, dok je protiv Aleševića otvorena istraga za nezakonito snimanje. 

Zatim, na portalu Istraga objavljen je audiosnimak na kojem muškarac u telefonskom razgovoru uvjerava žensku osobu da će razraditi taktiku imenovanja njene sestre na poziciju sutkinje Osnovnog suda u Banjoj Luci, a da se pritom izbjegne dojam o sukobu interesa. Tegeltija je i ovog puta odbacio da se na snimku nalazi on, navodeći da je riječ o visokosofisticiranoj montaži i da je to uradio neko iz Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA).

U konačnici, Tegeltijinu ostavku zbog stanja u pravosuđu Bosne i Hercegovine zatražili su svi važniji predstavnici međunarodne zajednice. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH ocijenio je „da su u BiH potrebne duboke, radikalne i brze pravosudne reforme“, nakon čega je iz Ureda visokog predstavnika saopćeno je da predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija mora podnijeti ostavku, kako bi se napravio korak „ka obnovi integriteta i reputacije same institucije“. Delegacija Evropske unije u BiH, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH, također su otvoreno izrazile sumnju u sposobnost Tegeltije da rukovodi VSTV-om i pravosuđem u BiH. 

I iako je Milorad Dodik, Tegeltiju opisao kao nekoga ko radi za interese bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska te da su ga zbog toga istjerali iz VSTV-a, odgovornost za neslavnu karijeru Tegeltije jednako ima i Dodik jer se njegov politički uticaj prelomio u ovom slučaju na Milana Tegeltiju, čija je karijera i ugled trajno negativno obilježen. 

“Ko god predstavlja interese iz RS-a, proći će ovako kao Tegeltija”, naveo je Dodik ranije. 

Ko god slijepo sluša političke elite koji prvenstveno štite svoje lične interese, proći će kao Tegeltija, rekli bismo.


(Aldina Rovčanin)