Tom prilikom profesor Turčalo govorio je o tome na što nam ukazuju izborni rezultati, da li su bh. građani pokazali da žele promjene te kako gleda na nametnute odluke o izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) od strane visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta. Također, Turčalo se osvrnuo i na to kada možemo očekivati da će doći do formiranja vlasti u našoj zemlji, te da li je izvjesna blokada bh. institucija. 

"Nakon što su objavljeni prvi rezultati, nakon što se saznalo da je gosp. Denis Bećirović član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, imali smo tu jednu, da tako kažem, unutar stranaka koje su ga podržale, jednu euforiju, a u ponedjeljak smo dobili ostatak rezultata. Vidjeli smo u suštini da je Bosna i Hercegovina otišla malo više udesno, nego što je to ranije bila", za portal Source govori Turčalo te dodaje: 

"Druga dimenzija je da je gosp. Bećirovića podržala jedna široka koalicija stranaka koja opet, ako je razdvojimo na ideološki, da tako kažemo, kampove ili grupacije - nju uglavnom čine stranke ideološkog pogleda iz kojeg gosp. Bećirović ne dolazi."

Međutim, navodi kako generalno opredjeljenje građana na izborima i ne iznenađuje. 

"Mene u suštini to opredjeljenje građana niti iznenađuje, niti stoji jedna vrsta optuživanja građana da ne žele boljitak. Ono što nedostaje političkim strankama koje bi željele promjene jeste edukacija i proširivanje vlastite biračke baze. U suštini bi trebale 365 dana tokom godine raditi na razvoju, jer su i stranke zadužene za razvoj političke kulture u državi", navodi profesor Turčalo. 

Komentirajući nametnute odluke od strane visokog predstavnika u BiH, Turčalo navodi sljedeće: 

"Visoki predstavnik je iz svoje perspektive izabrao savršen trenutak za nametanje Izbornog zakona, slijedom toga i izmjene Ustava FBiH, i slijedom toga da su svi okupirani izbornim procesom. Činjenica je da je upravo, jer se to desilo na taj dan, praktično se upleo u u izbornu volju građana, jer je suštinski i promijenio tu volju, mijenjajući i strukturu da tako kažemo Doma naroda - i po broju i po načinu distribucije, odnosno, popunjavanja delegata u Dom naroda. I ono što je dodatno poduzeo i što može biti predmet odlučivanja pred Ustavnim sudom BiH jeste da li Visoki predstavnik ima ovlasti da mijenja Ustav FBiH, budući da Ustav FBiH nije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma ni na koji način", navodi profesor Turčalo.

Ono što je također upitno je i to da je OHR nastavio podržavati asimetrično rješenje kada se radi o entitetu FBiH i entitetu Republika Srpska, u pogledu nadležnosti i struktura i Doma naroda i Vijeća naroda u entitetu RS. Također, sporna je i primjena popisa stanovništva - „napravljena je izmjena da se za popunu Doma naroda primjenjuje posljednji popis stanovništva, dok je za formiranje Vlade FBiH ostavljen ostavljen popis iz 1991. godine“, upozorava Turčalo. 

"To opet znači da Hrvatska demokratska zajednica, kao u ovom trenutku vodeća i dominantna stranka u tom pogledu hrvatske politike, imat će apsolutnu kontrolu Doma naroda, a istovremeno će u istovjetnom kapacitetu učestvovati u Vladi FBiH (...). Tako da je očigledno da je visoki predstavnik favorizirao HDZ“, za portal Source govori profesor Turčalo.  



Cijeli intervju je u prilogu. 


NOVINARKA: Aldina Rovčanin 
SNIMATELJ I MONTAŽA: Kenan Ćemo