Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt obustavio je primjenu Zakona o nepokretnoj imovini koja se odnosi na funkcionisanje javne vlasti u bh. entitetu RS, dok je istovremeno i Ustavni sud BiH stavio van snage taj zakon. Nepokretnu državnu imovinu čine šume, rijeke, poljoprivredna i građevinska zemljišta, vojna imovina te brojne nekretnine i objekti, zbog čega i ne čudi da se već izvjestan period u BiH „koplja lome“ upravo oko pitanja državne imovine. Međutim, problem se ogleda u tome da, iako je država BiH vlasnik imovine, nikada joj nije omogućen posjed (vlastite) imovine. 

Ono što je značajno u ovom trenutku jeste da je Schmidt u svom posljednjem obraćanju najavio da se pitanje državne imovine mora početi rješavati, jer je BiH jedina bivša jugoslovenska republika koja nije riješila ovo pitanje. 

"Zabrana raspolaganja traje već 17 godina. Svi relevantni akteri su se složili da se ovo pitanje mora rješavati na državnom nivou, ali, ipak, ništa se ne dešava", kazao je Schmidt u svom nedavnom obraćanju. 

Podsjećamo, Schmidt je još i prošle godine podsticao državne i entitetske vlade da se ovo pitanje riješi, ali bez rezultata. 

“Razočaravajuće je biti svjedok takve očigledne inertnosti. Ali ja nisam tu da bih bio razočaran nego da radim na tome (...). Parlament BiH mora konačno usvojiti zakon o državnoj imovini. Da budem jasan - ne radi se o poslovima iza kulisa - radi se jednostavno o tome da se konačno moraju pokrenuti unutar institucija. Obećavam vam da ćemo raditi na održivom i sa zakonskog stanovišta prihvatljivom rješenju. Ništa više i ništa manje”, riječi su Schmidta.

Međutim, iako je Schmidt najavio da se ovo pitanje mora rješavati na državnom nivou, još uvijek je nepoznanica kako i na koji način će ovo pitanje biti riješeno. Ono što se problematizira jeste što što su u opticaju parcijalna rješenja koja uključuju entitete. Međutim, akademska zajednica je u jasnog stava: Državna imovina usko je vezana s teritorijalnim integritetom i suverenitetom države i djelimična rješenja su neprihvatljiva. 

„Političke sile koje djeluju protiv ujedinjene BiH su jake i tu nema sumnje, ali postoji sve jači osjećaj koji ide u pravcu građanske BiH koja će odlučivati o svojoj sudbini i da se ne čeka da to urade Amerikanci ili Evropljani“, izjavio je ranije za medije Daniel Serwer, međunarodni eksperti za Balkan i profesor američkog univerziteta Johns Hopkins. 

Inače, pravo vlasništva i upravljanje državnom imovinom između države i entiteta godinama je nerješivo. Nekadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown je još 2005. godine donio Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Ključni problem se ogleda u tome da je većina političara iz bh. entiteta RS smatra da država BiH ne treba odlučivati o tome. S druge strane, Ustavni sud BiH, ali i Ured visokog predstavnika saglasni su da ovo pitanje mora biti riješeno upravo na državnom nivou, što je ujedno i stav koji zastupa većina političara iz Federacije BiH. 

Status državne i vojne imovine?

Visoki predstavnik mogao bi nametnuti odluke koje bi promijenile status državne i vojne imovine BiH, informacija je koja se pojavila u medijima. Prema navodima politologa Jasmina Mujanovića, Ured visokog predstavnika priprema da uskoro ponovo iskoristi svoje bonske ovlasti kako bi državnu vojnu imovinu dodijelio entitetima. 

Stručnjak za pitanja državne imovine Muharem Cero smatra da bi to promijenilo karakter Bosne i Hercegovine, prvenstveno zbog načina na koji OHR nastoji riješiti ovo pitanje - razdvaja tzv. imovinu iz kontinuiteta i vojnu imovinu.

"Vojnu imovinu Schmidt praktično rješava, a imovinu iz kontinuiteta koja je puno bitnija od vojne imovine izuzev perspektivne ostavlja vlastima. Jasno je da nema dijaloga i konsenzusa i to je klizav teren. Tu spadaju javna dobra", kazao je Cero u izjavi za medije. 

Zatim, objašnjava da bi se spuštanjem državne imovine na niži nivo desila legalizacija svih nezakonitih radnji, koje su se i tako desile unatoč zakonima o zabrani raspolaganja imovine, koji su ranije usvojeni.

Takvo rješenje za vojnu imovinu legalizovalo bi koncept „sastavljene države“ koji je Dodik predstavljao. Na taj način nastoji se dokazati da su dva entiteta napravila državu i da su entiteti ti koji imaju teritorijalni suverenitet i vlasništvo nad imovinom u Bosni i Hercegovini. 

Naizad, ključno je to da spuštanjem državne imovine na nivo entiteta Bosna i Hercegovina bi postala „državna zajednica“, kako to Dodik navodi, čime bi se direktno narušio suvernitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine. 



Novinarka: Aldina Rovčanin