Efendić je tom prilikom kritikovao samo idejno rješenje projekta te na taj način uputio kritiku na račun gradonačelnice Karić. Prvo je pohvalio samu ideju, ali i lokaciju na kojoj će biti postavljen spomenik, a potom kazao kako mu "nikako ne ide u glavu da je kralj Tvrtko hodao u suknji". 



Potom je uslijedio i prijedlog da bi kralja Tvrtka trebalo predstaviti kao konjanika. 

"Mislim da je bilo mnogo primjerenije napraviti spomenik kralja kao konjanika kako je to u svim drugim evropskim državama koje su bile kraljevine", naveo je Efendić. 


Kako će izgledati spomenik?

O tome kako će spomenik, zapravo, izgledati, gradonačelnica Karić objavila je na svom Facebook profilu. Riječ je o djelu profesora i akademskog kipara Stijepe Gavrića koje je izabrano kao najbolje projektno rješenje. 

"Rad kipara Stijepe Gavrića izabran je kao najbolje idejno rješenje za spomenik prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića (...)", navela je Karić te dodala:
  
"Kralj Tvrtko za BiH je jedna od najznačajnijih figura i potvrda njenog državnog kontinuiteta i suvereniteta. Nagrađeni rad vjerno prikazuje snažan lik i autoritet kralja, sa podignutom rukom i otvorenom šakom, koja ujedno i pozdravlja i zaustavlja. Mač za pasom simbolizira spremnost na borbu, a štit sa ljiljanima na odbranu države Bosne."

Osim toga, Karić je navela da će spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću biti izrađen u bronzi. Kip će biti visok 3 i pol  metara, a stajat će na kamenom postamentu visokom 3, 2 metra. Sama skulptura će biti teška više od jedne tone bronze, a kemeni  postament  mnogo teži.

Ko je profesor čije je idejno rješenje kritikovao načelnik Efendić? 

Inače, idejno rješenje za spomenik koje je prihvaćeno, kao što smo naveli dao je ugledni profesor i akademski kipar Stijepo Gavrić. Rođen je u Tuzli, u Ljepunicama, ali je kao petnaestogodišnjak otišao u Sarajevo 1973. godine, gdje je nastavio školovanje.



Riječ je o profesoru koji je od 1985. profesor kiparstva u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, gdje djeluje kao nastavnik i pedagog. U svijetu kiparstva njegov rad je izuzetno priznat, dok je prvi rad u kamenu Češljar isklesao još 1978. godine. Njegova djela, odnosno skulpture, uglavnom su vezane za historijske ličnosti. Spomenici i plastike na kojima je radio, postavljene su na mnogim mjestima, izlagao je u brojnim galerijama zbog čega je i višenagrađivani je umjetnik.  Gavrić je ranije izjavio da mu mnogo znači to kada radi skulpture kao što je skulptura pape Ivana Pavla Drugog ili sada kip prvom bosanskom kralju. 

„Kralj Tvrtko će ovim kipom izaći pred narod, bit će takav kakav je i bio. Ja sam ga doživio kao jednog samouvjerenog lika, mudrog, sigurnog, koji čvrsto stoji na zemlji koju predstavlja. Spreman je da je uvijek čuva i štiti, a uz to je veoma dobronamjeran. To pokazuje svojim stavom, svojom podignutom rukom kao na srednjovjekovnom stećku, ruka je otvorena što govori da ne krije ništa i tako se pozdravlja prijatelj", izjavio je ranije Gavrić za medije. 

Gdje će spomenik biti postavljen?

Prema prvobitnoj odluci Gradskog vijeća Grada Sarajeva, ovaj spomenik trebao je biti postavljen u parku iza zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ali je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika dala negativno mišljenje za ovu lokaciju.

"U dostavljenom mišljenju navedeno je da idejno rješenje nije u skladu s Odlukom proglašenju historijskog urbanog pejzaža Sarajeva", objasnili su iz Komisije. 

Nakon toga gradonačelnica Karić predložila je novu lokaciju za spomenik, tačnije mjesto pored srednjovjekovnog stećka koji se nalazi ispred Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, što je i prihvaćeno. 



"Spomenik se podiže na zemljištu k.č. 1086/2 KO Sarajevo VII, lokalitet pored replike srednjovjekovnog stećka, a prema idejnom rješenju koji je sastavni dio ove Odluke", navodi se u odluci.

Međutim, i ovo rješenje nije konačno, jer je Karić navela da će Gradskom vijeću predložiti da se spomenik postavi na Marijin Dvoru, tačnije na trotoaru prekoputa tržnog centra SCC. Shodno tome, iako je spomenik završen, još uvijek nije utvrđena lokacija na kojoj će biti postavljen, te nam preostaje da sačekamo na konačnu odluku. 

Poznato je da je okvirni budžet za izgradnju spomenika čak 250.000 KM.

Piše: Aldina Rovčanin