To isto važi i za Ravnu planinu koju smo posjetili, a koja se prostire između Paljanske kotline i južno se spaja sa Jahorinom. Fotografije koje smo zabilježili ranije, u odnosu na one koje bilježimo danas, prikazuju nevjerovatnu razliku. 

Na fotografijama koje su ranije nastale, bijeli, snježni prekrivač prekrio je ove predijele, zimska sezona je u jeku, dok su ljubitelji zimskih sportova i snijega mogli uživati u pravoj zimskoj idili.



Na fotografijama koje su nastale danas, vidimo da nema ni traga od snijega, što je posljedica klimatskih promjena sa kojima se suočava cijeli svijet, Evropa, p ai Bosna i Hercegovina. 



Samo poneki ljubitelji prirode došli su posjetiti ove predjele kako bi se odmorili od gradske gužve. Uslova za otvaranje zimske sezone još uvijek nema, dok je prema najavama meteorologa, upitno da li će ih i biti ove godine. 

„Ski-centri mogu slobodno staviti ključ u bravu”, naveo je ranije Nedim Sladić, najpoznatiji bh. meteorolog. 

Šta nakon proljetnog početka 2023. godine? 

Nakon proljetnog početka 2023. godine, uz temperature i do 20 stepeni koje su zabilježene, kako u zemljama regije, tako i kod nas, sliiedi postepeni pad temperatura. Međutim, meteorolozi upozoravaju da  nas i dalje očekuje natprosječno toplo vrijeme. 



„U Bosni i Hercegovini u decembru su oboreni svi temperaturni rekordi", kazao je meteorolog Igor Kovačić, koji je ujedno i glasnogovornik Svjetske meteorološke organiozacije za Bosnu i Hercegovinu i zamjenik direktora Republičkog hidrometrorološkog zavoda Republike Srpske. 

“Posljednji dan decembra mjeseca 2022. godine u Bosni i Hercegovini, Banjaluka je bila najtoplija sa 20,4 a ta temperatura čak od 1961. godine nije prevaziđena i to je što se tiče BiH bile maksimalne temperature kada je riječ o decembru”, kazao je Kovačić.

Za period koji je ispred nas kratkoročne prognoze ukazuju na to da nas također očekuju visoke temperature i bez snježnog pokrivača. 

“I daljeće biti iznad 10 stepeni što je neoubičajeno za januar mjesec i ostajemo bez i dalje sniježnog pokrivača. Neku značajniju promjenu očekujemo oko 10. januara trebalo bi doći do prolaznog zahlađenja i mogući snijeg na planinama”, naveo je Kovačić. 

Planine bez snijega i zatvaranje skijališta širom Evrope

Zimsku sezonu gotovo cijela Evropa je dočekala sa rekordno visokim temperaturama za ovo doba godine. Zbog toga su brojne zemlje bile prinuđene na zatvaranje skijališta širom Evrope.

Njemačka, Poljska i Češka su samo neke od zemlja koje su ove godine već oborile temperaturne rekorde, planine su bez snijega, što je potaknulo strah kod onih koji ovise o zimskom turizmu.  

Tako je npr. u Švicarskoj zabilježen rekordni dnevni prosjek od 18 stepeni Celzija na Novu godinu, dok su temperature u Francuskoj na kraju godine bile najtoplije u posljednjih 25 godina. 

Sjeverne Alpe i francuski Pirineji posebno se bore sa snijegom, a neka odmarališta, nakon što su bila otvorena jedva mjesec dana, morala su se zatvoriti dok se situacija ne promijeni. 

Švicarski Adelboden, koji je u subotu domaćin Svjetskog kupa u skijanju, ove godine će ovaj kup održati na 100 posto umjetnom snijegu, piše Sky News.

Švicarsko odmaralište Splugen-Tambo također je u ponedjeljak saopćilo da se zatvara “do daljnjeg”.

Wim Thiery, profesor klimatskih nauka na Univerzitetu u Bruxellesu, rekao je da je struja koja donosi topli zrak iz suptropskih područja u Evropu pomogla stvaranju visokih temperatura i upozorio da će učinak klimatskih promjena radikalno promijeniti zimski turizam u Evropi.

“Do kraja stoljeća skijanje na Alpama kakvo poznajemo će jednostavno biti gotovo”, rekao je Thiery. 


Planinski turizam bez snijega 

Međutim, unatoč tome što zimska sezona teško da će ikad više biti ista kao i prethodnih godina, planinski turizam i u periodu visokih temperatura može biti atrakcija za sve ljubitelje prirode.

Ravna planina krajolik je koji je bogat šumom te biljnim i životinjskim svijetom. Uz to prirodno je izolovan te će tako ljubitelji prirode moći da uživaju, posebno planinari jer od Pala preko Ravne planine pa sve do Jahorine obilježene su planinske staze. 

Ova planina oduvijek bila raj za planinare i ljubitelje prirode, pa na Ravnoj planini na Saračevim poljima postoji i vikend naselje. Tu su se odvijale brojne planinarske i izviđačke akcije, škola u prirodi, planinarenja, izleti. 

Ono što se od ranije zna o ovom mjestu je to da je nekada bilo mjesto važno za ishranu stoke, jer su preko ljeta ovdje boravili čobani. Nakon izgradnje vodovodnog sistema prema Palama 1935. godine ova oblast spada u vodozaštitnu zonu.

Karl Franz Josef Maly austrijski botaničar početkom 20. vijeka istraživao je Ravnu planinu i prikupio bogat herbarski materijal koji je pohranio u Herbarijum Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. 



Autor: Aldina Rovčanin