Da li je Bosna i Hercegovina kao građanska država realna i da li bi ona uopće trebala da bude uređena na taj način? Šta znači građanska država i koliko je dejtonska BiH udaljena od ovog koncepta, samo su neka od pitanja o kojima se govorilo u okviru ove debate.
 
Izdvojili smo interesantne dijelove izlaganja prof. dr. Ive Komšića na ovu temu. 

"O ovoj temi govore ljudi koji nemaju kompetencija i onda iz jednog takvog diskursa, dođemo u situaciju da ne znamo uopće o čemu govorimo ili da, ovo o čemu je prof. dr. Lavić rekao, govorimo o prevarama. Govorimo o percepcijama koje su različite", navodi prof. dr. Ivo Komšić. 

Prof. dr. Komšić se prisjetio i parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma navodeći: 

"Kasnili smo nekih 40 ili 45 minuta, jer se upravo dotični gospodin onesvijestio (odnosi se na člana Predsjedništva tadašnje RBiH i političkog predstavnika Republike Srpske Nikolu Koljevića) u svojoj delegaciji, kada je Milošević rekao da nema ništa od srpske države", prisjeća se prof. dr. Komšić. 

"Ja sam poslije Dejtona bio u Banja Luci na njihovoj televiziji, pozvalo me tamo i ja sam otišao, iako je bilo još uvijek vrlo teško. Nikola Poplašen je bio tada predsjednik Republike Srpske. Bio sam na njihovoj televiziji tada i najgora stvar je što je to tada bila otvorena emisija gdje su se ljudi mogli javiti. Ja sam morao noćiti u Banja Luci, ali sam uspio kazati ono što sam znao i mislio.

Pogrešna percepcija, oni su od početka imali pogrešnu percepciju i pazite - ta percepcija do danas nije promijenjena. Današnja Republika Srpska više liči Karadžićevoj Republici Srpskoj, nego na onu u Dejtonu. Ali, to nije tema. Samo sam se htio nadovezati na temu o percepcijama. Dakle, vrlo je važno za ljude u politici da vode računa o tome kakvu percepciju građani sada imaju", naovdi prof. dr. Komšić.

Dodaje da "kada bismo napravili anketu u BiH u određenim mjestima, u određenim pokrajinama ili dijelovim BiH, dobili bismo vrlo različite odgovore na ista pitanje. Ako bismo tamo gdje HDZ ima većinu i gdje je HDZ vršio politizaciju i gdje ima uticaj na većinu, kada biste ih pitali šta misle o građanskoj državi, znamo kakav bi odgovor bio - svi bi rekli to je unitarna država, to je totalitarna država", navodi prof. dr. Ivo Komšić. 

Ističe kako bi u drugim dijelovima BiH zasigurno dobili druge odgovore te kako generalno ne postoji mnogo razgovora na tu temu i da je nužno da ljudi iz nauke ponude odgovore na "probleme koji su faktički vještački napravljenji". 

Pitanje o tome da li Bosna i Hercegovina može biti građandka država, prof. dr. Ivo Komšić navodi kako bi to pitanje  radije preformulisao te da se generalno treba govoriti o tome kakva nama država treba.

Istovremeno pocrtava kako građanstvo samo po sebi ne briše ničiju nacionalnu pripadnost.  

"Trebalo bi da je jasno da građanstvo ne briše ničiju nacionalnu pripadnost. Da ono ne briše vjersku pripadnost, jezičku pripadnost itd. i sav ovaj sadržaj koji je ljudski sadržaj za svakog čovjeka, nije pobrisan time što je čovjek građanin jer on postaje građanin na taj način što se identificira sa svojom državom. Naša politička identifikacija - građanska - je Bosna i Hercegovina", navodi prof. dr. Komšić. 


Izlaganje poslušajte u videu koji je u prilogu.  


Pripremila: Aldina Rovčanin 
Snimatelj i montažer: Nein Mustafić