Elmedin Konaković svojim potezima ukazuje na to da se nastoji nametnuti kao novi lider Bošnjaka.

Međutim, može li Konaković pozitivno odgovoriti na taj zahtjevan politički izazov i da li će se NiP-ovci uspjeti izdignuti iz „rata protiv SDA“, uvidjevši da je borba za državu BiH prioritet, bit će jedno od značajnijih pitanja, koje će zasigurno odrediti i pravac djelovanja ove stranke. 


Što znamo o Konakoviću?

Elmedin Konaković magistrirao je na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu na odsjeku za menadžment u sportu i poznaje engleski, italijanski i rumunski jezik. 

Kako to navodi Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Konaković je bio pripadnik BiH od 1992. do 1996. godine. Tokom rata je igrao u Košarkaškom klubu „Bosna“ iz Sarajeva, a košarkašku karijeru je potom nastavio u Sloveniji, Mađarskoj i Rumuniji. Igračku karijeru završava 2001., nakon čega je bio i direktor Košarkaške reprezentacije BiH. Godinu dana kasnije izabran je za direktora „Bosne“ i na ovoj funkciji je ostao do 2007. godine. Oženjen je s novinarkom televizije „Al Jazeera Balkans“ Dalijom Hasanbegović. 

Od imovine posjeduje kuću koju je naslijedio, a čija vrijednost se procjenjuje na 250.000 KM. Njegova ušteđevina iznosi oko 60.000 KM. Posjeduje automobil Škoda Kodiaq, kupljen na leasing za 60.700 KM. Osim toga, njegova supruga je suvlasnica više nekretnina u Sarajevu i dobila ih je u nasljedstvo iz zaostavštine poznate sarajevske porodice Merhemić. 


Ulazak u politiku 

Konaković u politiku ulazi 2004. godine kao član Stranke demokratske akcije (SDA), koja će kasnije postati njegov najveći rival i protivnik.

Iste godine je izabran u Općinsko vijeće Općine Centar Sarajevo. Pred istek četverogodišnjeg mandata kandidovao se na lokalnim izborima 2008. godine za načelnika Općine Centar, ali nije izabran. Dvije godine kasnije ulazi u Skupštinu Kantona Sarajevo (KS) i postaje predsjednik Kluba poslanika SDA. Nakon općih izbora u BiH u martu 2015. godine, imenovan je za premijera Kantona Sarajevo. Zatim, dolazi do razmirica i nesuglasica sa SDA, nakon čega je on početkom 2018. godine podnio ostavku na sve stranačke funkcije.

Tada ova stranka (SDA), nakon što je 14 godina bio član iste, postaje i njegov najveći politički protivnik. U periodu kada je napustio SDA, Konaković je istupio sa žestokim kritikama na račun ove stranke te je tako ranije izjavio:

"Dobio sam nalog da sačuvam one čiji sam kriminal dokazao."

"Ja znam i odgovorno tvrdim da je to što rade na štetu društva, na štetu države koju smo mi branili. Ne može se upravljati javnom imovinom kao svojom i iz nje izvlačiti resurse i zapošljavati ljude. To ova zemlja nije zaslužila." 

"Bio sam na nekim bitnim sastancima, razgovarao sa predsjednikom. Dogovarao sam da se neke stvari mijenjaju, ali nisam uspio, nakon čega je uslijedila moja odluka."

U periodu kada je napustio SDA, Konaković se nalazio na poziciji premijera KS, nakon čega ga je u martu 2018. godine Skupština Kantona Sarajevo smijenila. Za njegovu smjenu glasalo je 20 zastupnika, troje ih je bilo protiv i 11 suzdržanih. Tada su zastupnici, uglavnom delegirani ispred SDA, naveli kako Konaković „nije opravdao povjerenje stranke koja ga je predložila i politiku parlamentarne većine u toj skupštini“. 

Nekoliko godina nakon toga, Konaković, nakon što je na izbore izašao sa svojom novoosnovanom strankom, u prve redove Skupštine i Vlade KS delegira ljude iz političke stranke na čijem je čelu. 


Stranka „Narod i pravda“ 

U istom mjesecu, nakon što je sminjen, Konaković je organizovao osnivački skup stranke "Narod i pravda", a na Općim izborima 2018. godine je osvojio poslanički mandat. Potom je na konstituirajućoj sjednici izabran za predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo, a s te funkcije je smijenjen u januaru 2020. godine. U Dom naroda Parlamenta FBiH, delegiran je u julu 2019. godine. 
 
Činjenica je da stranka NiP, nakon što se prvi put pojavila na izborima, bilježi brz uspon i mnogi to pripisuju upravo nastupima Konakovića koji u prvi plan plasira antikoruptivni narativ usmjeren uglavnom ka kadrovima SDA. I upravo je to ono što Konakoviću trenutno ide u prilog. Ono što mu ne ide u prilog je to što ga i dalje nazivaju „bivšim članom SDA“, kao i brojne druge članove NiP-a. Međutim, istovremeno, postojei oni koji mu daju podršku, navodeći da se SDA najbolje mogu suprotstaviti upravo oni koji znaju kako SDA funkcionira i iznutra. 

Međutim, u tom slučaju postoji bojazan, a za što već postoje i optužbe na račun NiP-a - da se borba ove stranke može u cjelosti pretvoriti u borbu ili rat protiv SDA, umjesto da to bude borba za državu Bosnu i Hercegovinu. 


Novi lider Bošnjaka? 

Da li se svojim političkim potezima Elmedin Konaković nastoji nametnuti kao novi lider Bošnjaka ida li se u narednom periodu može izdići iz konteksta u koji se našao, ostaje da vidimo. 

Jedno je sigurno - Konaković, već od samog početka svog djelovanja nastoji sebe prezentirati kao  lidera. Njegovi ubjedljivi nastupi, ukazuju na liderske sposobnosti. Međutim, ono što je značajno u ovom trenutku je i to da Konaković uživa podrškuSjedinjenih Američkih Država (SAD-a).

Također, već u samo prvih mjesec dana, koliko je na funkciji ministra vanjskih poslova, Konaković se vidno bacio na posao, a evo i retrospektive. 

Elmedin Konaković na dužnost ministra vanjskih poslova stupio je 26. januara 2023. godine. 
I iako su pojedini isticali da Konaković nije dosljedan da bude na ovoj poziciji, da ne govori strane jezike itd., već u prvih mjesec dana Konaković je obavio niz značajnih sastanaka, koji mogu odrediti pravac djelovanja BiH i našoj zemlji otvoriti mogućnost za dijalog sa značajnim međunarodnim političkim akterima.

Prvo je uslijedio sastanak sa šefom delegacije EU u BiH, Johannom Sattlerom. Tu su sagovornici bili saglasni sa konstatacijom da je nakon formiranja Vijeća ministara BiH, data šansa novom sazivu za napredak i nastavak puta BiH prema europskim integracijama.

Među svojim prvim zvaničnim sastancima bio je i sastanak sa ambasadorom Države Palestine, Rezeqom Namoorom. 

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković razgovarao je i telefonski isti dan sa ministrom vanjskih poslova Republike Turske Mevlütom Çavuşoğluom. Tom prilikom ministar Çavuşoğlu čestitao je ministru Konakoviću na imenovanju na poziciju ministra vanjskih poslova BiH i izrazio nastavak uspješne saradnje dvije prijateljske zemlje. I iako je bio plan da se Konakavić i Çavuşoğlu sastanu drugim povodom, u februaru je uslijedila i zvanična posjeta Konakovića Ankari, nakon razornih zemljotresa. 

„Imali smo drugi plan. Naš plan je bio da dolaskom na Antalija diplomatski forum još jednom potvrdimo važnost odnosa naše dvije zemlje, naglasimo koliko je Turska i turski narod u vrhu prioriteta bh. vanjske politike i to su bili planovi za neka sretna vremena. Ove okolnosti su nas motivirale da promijenimo svoje rasporede i da dolaskom u Tursku pokažemo i suštinski i simbolično da čvrsto stojimo uz narod Turske i vlasti turske države”, poručio je ministar Konaković. 

Ministar vanjskih poslova BiH u januaru se sastao i sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom. Tom prilikom istakao je da su europske integracije, saradnja sa NATO-om i regionalna saradnja vanjskopolitički prioriteti BiH. 

Isti dan se sastao i sa ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michaelom Murphyjem, navodeći da su SAD dokazani prijatelјi Bosne i Hercegovine.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković sastao se i sa generalnim sekretarom Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlindom Bregu, ambasadorom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Julianom Reillyjem, ambasadorom Njemačke u BiH Thomasom Fitschenom te komesarom EU za proširenje i susjedstvo Oliverom Várhelyijem tokom zvanične posjete Briselu. 

Zvaničnom posjetom Briselu, Konaković je želio iskazati snažnu opredijeljenost BiH za evropski put i nastavak reformskog procesa. Naglasio je da je nakon dodjeljivanja BiH statusa kandidata za članstvu u EU, došlo vrijeme za novu stranicu za našu zemlju. 

Nakon toga, učestvovao je i na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, gdje je upriličen niz bilateralnih susreta te sastanak sa ministrom vanjskih poslova Austrije Alexander Schallenbergom. Zatim, ministar vanjskih polova sastao se sa ministrom vanjskih polova Kraljevine Španije Joséom Manuelom Albaresom Buenom te ministricom za Evropu i vanjske poslove Francuske Catherine Colonna. 

Potom su uslijedile i posjete zemljama u reginu. Konaković se tako prvo sastao sa predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem. Tom prilikom poslali su ohrabrujuće poruke iz Hrvatske - da se neće graditi zidovi i tvrđave prema BiH te da postoji naznaka neke nove ere u odnosima među strankama i državama regije. Također, uslijedio je sastanak sa predsjednikom Zoranom Milanovićem, a potom i pojeta Crnoj Gori - sastanak sa predsjednikom ove zemlje Milom Đukanovićem i premijerom Dritanom Abazovićem. Potom, Konaković se susreo i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerkom Vlade Srbije Anom Brnabić i ministrom vanjskih poslova ove zemlje Ivicom Dačićem. 

Ono što je zanimljivo je i to da je Elmedin Konaković nakon Beograda, posjetio i Novi Pazar. Tom prilikom je izrazio da je zainteresiran za stanje stanje Bošnjaka i u ovom dijelu Srbije, navodeći kako su do sada ovi odnosi bili zanemareni. Tom prilikom je naglasio da je važno da BiH ima rješeno pitanje konzulata u Novom Pazaru, jer će pomoći Bosancima i Hercegovcima da lakše komuniciraju sa svojom domovinom.


Rad ili „uzalud vam trud svirači“

Naizad, Elmedin Konaković, nakon što je izašao iz SDA, uspio je svojim direktnim i oštrim napadima na tu stranku, postići određenu popularnost i blagonaklonost birača. Stranka NiP. na čijem je čelu, tako je uspjela i ostvariti značajan izborni rezultat. Trenutno predstavlja stranku koja je zastupljena na svim nivoima vlasti i kome pripada i pozicija ministra vanjskih poslova ili šefa diplomatije.

Bit će to prilika u kojoj će Konaković, zajedno sa ostalim kadrovima NiP-a, morati dokazati da, osim rata protiv SDA, znaju raditi i svoj posao. U tom slučaju, Konaković će se zasigurno morati okružiti i kvalitetnim kadrovima, koji će znati iznijeti političke izazove koje su pred njima. U suprotnom, kao što to je to otpjevala legendarna grupa Prljavo Kazalište - „Uzalud vam trud svirači“...  



Piše: Aldina Rovčanin