Međutim, koje je, zapravo, Milorad Dodik i šta je to što možemo uočiti iz njegove biografije, otkrivamo u nastavku. 

Milorad Dodik je rođen 1959. godine u Banjoj Luci, odrastao je na selu i pohađao Poljoprivrednu školu u Banjoj Luci. Nakon srednje škole, diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. 
Trenutno stanuje u Laktašima. Oženjen je Snježanom s kojom ima dvoje odrasle djece, sina Igora i kćerku Goricu.

Politička karijera i kako je sve počelo? 

Političku karijeru započeo je 1986. godine, kada je sa svojih 27 godina izabran za predsjednika Izvršnog odbora Općine Laktaši. Pred prve višestranačke izbore u BiH 1990. godine postaje član Saveza reformskih snaga Ante Markovića, nakon čega je kao kandidat ove stranke izabran u Parlament Bosne i Hercegovine (BiH). U toku rata bio je nezavisni poslanik u Narodnoj skupštini RS-a (NS RS).

U okviru serijala “'Junaci doba zlog': Milorad Dodik - sluga svoje vlasti”, navodi se da se politički uspjeh Dodika temelji na ekonomskom prosperitetu firme “Igokea”, koju je osnovao u junu 1991. godine. Ulazak u veliki biznis omogućila mu je tadašnja Udružene banke Sarajevo, dajući mu pred sam rat milionski kredit kojim je on pokrenuo svoj biznis. Kako se to navodi u serijalu, ovaj kredit nikada nije vratio, baš kao ni 180.000 maraka kredita, novac koji je dobio od tadašnje beogradske Kredibell banke. 

Osim toga, poznato je da je Dodik za vrijeme rata u BiH švercovo cigarete, čemu svjedoče i dokumenti koji se nalaze u MUP-u RS. 

“Šta očekivati od čovjeka koji je za vrijeme rata švercovao cigare, dok su drugi ginuli. I nije švercovao 'Ronhill' već 'Kratki Partner'”, govorio je mnogo godina kasnije Mladen Bosić. 

Ključni Dodikov zaštitnik tokom ratnog doba bio je Borislav Mikelić, šef tzv. Republike Srpske Krajine, koji je bio mentor Željku Ražnatoviću - Arkanu i čovjek od povjerenja Slobodana Miloševića.

Politički uspon

Nakon rata međunarodna zajednica vidjela je u njemu političara koji bi mogao pomoći pri implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, uslijed čega je dobio podršku i tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Carlosa Westendorpa.  

SNSD stranku je osnovao 1996. godine, nakon što je Radovan Karadžić, pod pritiskom međunarodne zajednice, morao da se odrekne funkcije i povuče iz politike. Tada je  Biljana Plavšić postala predsjednica RS-a. Upravo tada Dodik kreće sa kritikama Ratka Mladića i Radovana Karadžića, govoreći da su nanijeli štetu srpskom narodu. Plavšić je tada Vladu povjerila Dodiku, čija je stranka imala tek dva poslanika. 

“Tog trenutka kada mu je Biljana Plavšić ponudila funkciju mandatara, počinje njegov enorman politički uspon”, kazao je Aleksandar Trifunović, novinar i urednik portala Buka za serijal “'Junaci doba zlog': Milorad Dodik - sluga svoje vlasti” dodajući:

“Međunarodna zajednica je tada u njemu vidjela šansu i shodno tome je ulagala u njega. Ulagala je u medije koje je on pokrenuo, ulagala je u njegovu političku partiju.” 

Novinar Slobodan Stupar, navodi kako je 1998. godine bio prisutan u Domu kulture na Palama, kada je Dodik došao sa Biljanom Plavšić.

“Bio sam prisutan 1998. u Bijeljini kada ga je dovela Biljana Plavšić zajedno sa Madeleine Albright u onaj Dom kulture, da preuzmu vlast od ovih sa Pala”, kazao je novinar Slbodan Stupar.
 
Na sjednici Skupštine u Bijeljini 18. januara 1998. godine kojoj je prisustvovao i tadašnji američki ambasador, predstavnici Srpske demokratske stranke i Srpske radikalne stranke napustili su Parlament. U sali je ostao 41 poslanik, među njima značajan broj Bošnjaka i Hrvata. SFOR je helikopterom prevezao još jednog, Franju Majdandžića, čime je omogućen izbor novog premijera. Tako je Dodik prvi put okusio vlast, navodi se u serijalu.  

Međutim, Dodik je nakon toga izgubio naredne izbore, ali ne i vlast, jer je uspio zadržati tehnički mandat. 

U trci za predsjednika Dodik je ostao bez fotelje 2000. godine kada odlazi u opoziciju, nakon čega je ponovo izabran za premijera. Veze koje je Dodik potom uspostavio sa Vojislavom Koštunicom, nekadašnjim predsjednikom Vlade Srbije, pomogli su mu da visoko kotira. 

“To je bio odnos iz kojeg je imao najviše koristi, koji mu je obezbijedio neku vrstu političke dominacije. To je bila najveća finansijska injekcija u RS - kupovina Bh. Telekoma tadašnjeg. I s tim parama je Milorad Dodik, zapravo, kupio vladavinu sve ove godine. To je bila dakle ključna godina za uspostavljanje njegove vlasti. Radi se o preko milijardu čistog novca koji je ušao u RS, koji se nažalost u ovih 15 godina gotovo i ne primijete u šta je potrošen”, navodi Trifunović. 

Na Općim izborima 2002. izabran je za poslanika u NS RS-a. Dvije godine kasnije ponovo predvodi listu SNSD-a za Skupštinu Općine Laktaši. I ovaj put dobija mandat u lokalnoj vlasti, ali ga ne preuzima. Pred kraj mandata u NS RS-u, u februaru 2006. godine, ponovo postaje predsjednik Vlade RS-a. Iste godine osvaja mandat u NS RS-u, ali dva mjeseca nakon izbora po treći put sastavlja Vladu RS-a.

Na općinskim izborima u BiH 2008. godine Dodik ponovo osvaja vijećnički mandat u Skupštini Opštine Laktaši, ali ga po treći put ne preuzima. 

Dvije godine kasnije postaje predsjednik RS-a sa 319.618 glasova.

Na Općim izborima 2014. godine potvrdio je svoj predsjednički mandat. Na Općim izborima 2018. godine izabran je za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Četiri godine kasnije izabran je za predsjednika Republike Srpske. 

Novinar Boško Jakšić navodi kako postoje “najmanje dva Milorada Dodika. Prvi je u mladosti bio liberal koji je promovisao ideje Zapada i suprotstavljao se nacionalizmu. Drugi se pretvorio u pobjesnelog Maksa Republike Srpske koji danas podiže spomenike Radovanu Karadžiću sa kojim se nekada sukobljavao, koji zastupa krajnje konzervativne ideje, koje je okrenuo Istoku, a zaboravio na Zapad.” 


Šta sve posjeduje?

Milorad Dodik zasigurno je jedan od najbogatijih ljudi u BiH. 

Prema podacima koje je sam dao pred kraj 2018. godine, Dodik je ukupnu imovinu procijenio na nešto manje od 1,1 milon eura. Godišnje je od plaće zarađivao nešto manje od 30 hiljada, od poljoprivrede prihodovao oko 50 hiljada, a od izdavanja vile u Beogradu oko 40 hiljada eura. Osim toga, članovi porodice Milorada Dodika također su vlasnici kompanija koji bilježe milionske profite.

Kako se to navodi u serijalu, Milorad Dodik je vilu u elitnom naselju Dedinje u Beogradu, kupio 2007. godine za 750.000 eura u kešu, dok je tek godinu dana kasnije pokušao to da pokrije kreditom kod Pavlović banke. 

„U BiH se najveći projekti završavaju korupcijom. Bh. političari su trenutno među najbogatijim ljudima zemlje u kojoj živimo. Istovremeno, vladaju ljudima koji predstavljaju najsiromašnije europsko društvo“, navodi Trifunović.  

Pored toga za Dodika se navodi kako je prvi Putinov čovjek na Zapadnom Balkanu. 

U aprilu 2022. godine Velika Britanija uvela mu je sankcije zbog narušavanja legitimiteta i funkcionisanja Bosne i Hercegovine. Sankcije uključuju zabranu putovanja u Veliku Britaniju i blokadu imovine u toj zemlji. Prethodno su mu sankcije izrekle i Sjedinjene Američke Države. 



Piše: Aldina Rovčanin