Iste godine, dakle 2013., u akciji kodnog naziva „Patriot“ hapšen je Živko Budimir, tadašnji predsjednik Federacije BiH, zajedno sa Hidajetom Halilovićem, predsjednikom Komisije za pomilovanja FBiH, Petrom Barišićem, savjetnikom predsjednika FBiH za pitanje branitelja, i Saud Kulosman, predsjednik Jedinstvene organizacija boraca.
Navodi se da su Budimir, Halilović, Barišić i Kulosman zajedno sa još 14 osoba, počinili zloupotrebu položaja ili ovlasti, protuzakonito posredovanje, primanje i davanje mita, organizirani kriminal i neovlašteni promet opojnim drogama.
Kancelarije Živka Budimira u Sarajevu i Mostaru pretresli su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj uzimajući mito za pomilovanja osuđenika.
Sud BiH je 28. aprila odredio jednomjesečni pritvor Budimiru. Prebačen je u zatvor u Mostaru.
Budimir je pušten iz pritvora nakon mjesec dana rješenjem Suda BiH. Ustavni sud BiH je prihvatio apelaciju njegovih advokata. Iz pritvora je pušten i Budimirov savjetnik Petar Barišić.
SLUČAJ LIJANOVIĆI
U 2014. godini u akciji "Meso", jednoj od najvećih u borbi protiv organiziranog kriminala i višemilionskih poreznih utaja, uhapšen je bivši federalni ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Jerko Ivanković Lijanović, kao i njegov brat Mladen Ivanković Lijanović. Uhapšen je i federalni ministar trgovine Milorad Bahilj.
Uz Mladena i Jerka, uhapšena su i njihova druga dva brata Slavo i Jozo Ivanković Lijanović, suvlasnici porodične firme "Lijanovići" Široki Brijeg.
Sud Bosne i Hercegovine je 12. septembra 2014. godine donio rješenje kojim je uvažen prijedlog Tužilaštva, pa je osumnjičenima: Jerki Ivankoviću-Lijanoviću, Slavi Ivankoviću-Lijanoviću, Jozi Ivankoviću-Lijanoviću, Miloradu Bahilju, Jozi Sliškoviću, Mirjani Šakoti i Mirku Galiću odredio pritvor u trajanju od mjesec dana. Nakon isteka jednomjesečnog pritvora, Sud BiH je uhapšenima, na prijedlog Tužilaštva BiH, produžio pritvor za još dva mjeseca.
Međutim, advokati su se žalili na ovakvu odluku smatrajući je neprimjerenom.
Apelaciono vijeće Suda BiH uvažilo je žalbe advokata i ukinulo pritvor braći Lijanović iz Širokog Brijega Jerku, Jozi i Slavi, te Miloradu Bahilju i Mirku Galiću.
SLUČAJ LIPOVAČA
Premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača hapšen je u Bihaću po nalogu Kantonalnog tužilaštva Bihać.
Protiv Lipovače se vodila istraga vezano za nezakonite radnje iz vremena kada je bio načelnik Općine Bihać, ali i iz perioda dok je obavljao funkciju kantonalnog premijera.
Njemu se spočitava zloupotreba službenog položaja te sticanje imovine na nelegalan način. Lipovači i vlasniku poduzeća "Agra" Alenu Gluhaliću određen je jednomjesečni pritvor.
Nakon zahtjeva Tužilaštva USK da se produži pritvor za 60 dana, održano je ročište i Kantonalni sud u Bihaću je donio svoje rješenje u kojem je obrazložio zašto ne postoje zakonski uslovi da se Lipovača dalje drži u pritvoru. Naloženo je da se on odmah pusti na slobodu.
Hamdija Lipovača je uhapšen 17. decembra, kao i Alen Gluhalić, a zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlasti u slučaju rekonstrukcije Sportsko-rekreacionog centra STENS.
SLUČAJ BRANKOVIĆ
Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je optužnicu protiv Nedžada Brankovića, bivšeg premijera Federacije BiH, te Namika Bušatlića, bivšeg direktora "Energopetrola" Sarajevo, i još sedam osoba zbog nezakonitosti kod dokapitalizacije ove sarajevske naftne kompanije.
Optužnica je podnesena za krivična djela sklapanje štetnog ugovora, pomaganje pri sklapanju štetnog ugovora i za nesavjestan rad u službi, čime je načinjena šteta po FBiH i "Energopetrol" od 32 miliona KM.
Optuženi Branković je nakon čitanja optužnice kazao kako mu se na teret stavlja nešto što nije premijerova nadležnost, te naveo da djelo koje mu se stavlja na teret ne postoji.
Još uvijek nisu poznati mnogi detalji oko ovog slučaja i ovaj sudski proces, prema svemu sudeći će biti onaj maratonski.
Među poznatim imenima koja su imala problema sa zakonom je i ime Gorana Zupca, bivšeg direktora SIPA-e.
GORAN ZUBAC
Goran Zubac je proglašen krivim po optužnici koja ga tereti za krivično djelo nesavjestan rad u službi.
Navodi se da je optuženi Zubac, kao službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, svjesnim kršenjem zakona i drugih propisa, očigledno nesavjesno postupio u vršenju dužnosti, usljed čega je došlo do nastupanja velike imovinske štete.
Zubac je prvostepenom presudom osuđen na kaznu od godinu dana zatvora, koja se neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine ne počini novo krivično djelo.
"Goran Zubac je kriv što radeći u svojstvu direktora SIPA-e nije pružio podršku drugim policijskim agencijama, prvenstveno Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, ni na njihovo traženje i pored saznanja da je zapaljena zgrada Predsjedništva BiH, Arhiv BiH i Ustavni sud BiH, te je svjesno ignorirao telefonske pozive rukovodioca Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, te što je Nedeljku Škrbi, dežurnom u operativnom centru SIPA-e, koji ga je obavijestio o događajima, zabranio da ga ponovno kontaktira u vezi s tom temom", kazao je sudija Mirsad Strika.
SLUČAJ ČAUŠEVIĆ
U akciji kodnog naziva "Pandora" uhapšen je Kemal Čaušević, bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH kao i njegovih 29 carinskih službenika.
Osumnjičene osobe u ovom predmetu ostvarile su višemilionsku nezakonitu imovinsku korist. Pritvor je određen osumnjičenom Kemalu Čauševiću zbog mogućnosti prikrivanja ili uništavanja dokaza važnih za krivični postupak.
Umjesto produženja pritvora, za Čuševića su određene mjere zabrane, na slobodu je pušten u septembru 2014. godine, a do danas je ostalo nejasno da li ima status optuženog, svjedoka ili osumnjičenog.
Kao što je nejasna situacija u slučaju Čaušević, tako je nejasna slika i u mnogim gore navedenim slučajevima. Sigurno je da do hapšenja nije moglo doći bez ikakvog povoda, a zašto su mnogi na slobodi, iako im se na teret stavljaju velika kriminalna djela, to je pitanje pravosuđa u našoj zemlji koje očito ne radi svoj posao kako treba. Malo je poznato da imamo ovoliko slučajeva hapšenja, za ovakva krivična djela, koja nisu dala ishod pritvorom, kada se radi o običnim ljudima. Da li je zakon isti za sve?
(Alen Avdić)