"Pitam se kako je moguće da budu jedna od druge, da ih na jednom mjestu bude desetak. Ne znam kako niko ništa nije radio po tom pitanju i nije reagovao. Ja živim na Ilidži, u blizini škole nalazi se nekoliko kladionca koje su smejštene skoro u školskom dvorištu. To je strašno, treba ih izmjestiti. Oni ne plaćaju porez i duguju ogromne novce, a na svakom ćošku ih otvaraju", kaže federalna zastupnica Aiša Ćenanović.

Mogućnost dobitka je mala

Nekontrolisano širenje kladionica, posebno u neposrednoj blizini škola, zbog čega su lako dostupna djeci i mladima, dovodi do stanja koje se može okarakterisati kao veoma štetan trend među ljudima. Što je još gore, među onima koji ne rade i nezaposleni su, pa i zadnju marku u nadi za dobitkom ostavljaju vlasnicima tih poročnih mjesta.

"Mogućnost brzog i lahkog dobitka me vuče u kladionicu, a mogućnosti su male, mnogo je namještanja, a i sreća je bitan faktor.  Kada izgubite volju i vjeru u sportske događaje, u kadionicama su bezbrojne plazme koje su kao poker aparati sa naštimanim igrama Binga i utrka pasa. To su još manje mogućnosti dobitka a brz način uzimanja novca", kaže za Source.ba korisnik A.A.

Djeca umjesto u školu idu u kladionice

Zastupnici u Federalnom parlamentu su nedavno kazali kako se  treba pozabaviti što prije ovim problemom. Navode da zakonom propisana udaljenost kladionica od obrazovnih ustanova od stotinu metara nije dovoljna.

"Kladionice su loše za svakoga, a posebno za djecu. Na slažem se s tom praksom da kladionice budu u blizini škola. To jako loše utječe na odgoj djece. Djeca umjesto da su u školi, oni idu u kladionice. Smatram da ih treba što više udaljiti, na periferiju, pa ko voli neka ide, a ne ovako da su nadohvat djeci u svakom trenutku", poručuje  Ćenanović.

Zastupnici smatraju da ako mladima kladionice nisu blizu manje će u njih zalaziti i poručuju da ovaj problem treba ozbiljno shvatiti, jer nakon početne radoznalosti i zabave, može doći do ovisnosti o klađenju. 

Pokušaj povratka novca vodi dublje u minus

"Jeste neka vrsta navike i obmane. Nakon što prvi put dobijete postaje želja veća. To dovodi do gubitka novca, a tada stupa takozvano "vađenje", tj pokušaj povratka uloženog novca. To vas vodi sve dublje i dublje u minus, tako da jeste porok, veći i od cigareta i alkohola. Ljudi u dugovima prodaju sve što imaju, tonu dublje, agresivni su , često to završava i samoubistvima zbog bezizlaznih situacija", navodi korisnik A.A.

Zbog nemarnog rada nadležnih, jer činjenica da duguju oko 50 miliona maraka ukazuje da postoje propusti, ovi objekti imaju veliku zaradu, pa se samim tim šire i otvaraju na svakom koraku, često po desetak objekata ne veoma malom prostoru, što je poseban izazov za ljude, posebno u našoj zemlji, gdje vide jedinu nadu za uvijek potrebnim novcem.

Po cijeli dan su pune kladionice

"U kladionicama su pretežno iste osobe, ali svaka nova osoba koja uđe brzo se zarazi, jer vidi da je neko nešto dobio pa ga povuče zelja.  Ima školaraca, a ima i djevojaka. Po cijeli dan su pune kladionice. Ljudi idu, iako tu ništa osim sportskih događaja nije legalno. Ljudi su znali polupati sav inventar u kladionicama iz razloga što su puno izgubili i nakon toga uposlenica je ugasila igre iz razloga jer joj je javljeno da inspekcija treba da dođe", navodi korisnik A.A.

Jedino rješenje ovog problema današnjice, prema mišljenju protivnika kladionica, jeste potpuno dislociranje uplatnih mjesta. Najbolje bi bilo slijediti svjetske primjere gdje se kockarnice otvaraju na periferiji, u industrijskim područjima. Još jedno od rješenja se vidi kroz pojačanje inspekcijskih nadzora, posebno kada je u pitanju utaja poreza, te da bi ova djelatnost trebala plaćati i dodatni porez na luksuz.

(Alen Avdić)