Iako su postojali navodi o ukidanju bespotrebnih državnih agencija još prije dvije godine, uposlenici mnogih institucija i dalje nemilice troše novac. 

Postoje agencije za sve i svašta, sa velikim brojem uposlenika i jakim budžetom, kojeg troše uglavnom na svoje plate, i često su same sebi svrha. No, to izgleda, nije briga nikoga u ovoj zemlji.

Institucija koje zapošljavaju državne službenike, na nivou BiH ima 69. Tu su se "ušuškale" mnoge agencije, čije i samo ime govori da ne služe ničemu, osim "uhljebljenju" sinova i kćerki onih koji su već zauzeli fotelje na važnijim funkcijama. Ili, ta mjesta čekaju njihovu djecu, koja se školuju na svjetskim unevrzitetima. Upravo je to razlog zbog kojeg nisu, niti će biti ukinute. Gdje će raditi djeca, koja su se tako vrijedno trudila da završe fakultete u Beču, Londonu i sličnim mjestima. U tim agencijama ih niko neće nadgledati i kontrolisati, tako da su mirni do penzije.  

Svakom je jasno da je ovako veliki broj agencija, direkcija i raznih instituta, previše za jednu malu zemlju, sa ekonomijom kao što je bosanskohercegovačka, no, važno je da svaka ima direktora, zamjenika direktora, pomoćnika direktora, pa i savjetnika direktora. Te nekoliko poslušnika, ili kako bi to oni često znali kazati, ljudi od povjerenja. Koga briga imaju li razni stručni saradnici i sekretarice adekvatno obrazovanje. Na posao u ovim agencijama, često se "upada" i bez konkursa. Bitno je samo da ste odani i da vam tata ili mama imaju važno ime. 

Kada bi se izvršila detaljna analiza o radu i funkcionisanju ovih agencija, zasigurno bi se došlo do šokantnih podataka. 

Tako naprimjer, dok je sve manje stranih investicija u našoj zemlji i dok bilježimo pad, uposlenici Agencije za unapređenje stranih investicija regularno svakog mjeseca uzimaju odlične plate i koriste sve benefite svog radnog mjesta.

"Agencija za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) broji 28 zaposlenih. Budžet Agencije za 2016. godinu iznosi 1.458.000 KM. Za plate zaposlenih odobreno je 883.000 KM.  Agencija raspolaže sa dva službena motorna vozila", kažu iz FIPA-e. 

U donjoj tabeli dat je prikaz stranih ulaganja u BiH po godinama.

(Tokovi DSU, milioni KM)



Nije nam potrebana mapa, da zaključimo kako su investicije posljednjih godina u znatnom padu. Međutim, važnije je, da to što su inozemne investicije u BiH smanjile nikoga ne brine, nema nikakvih posljedica po Agenciju, niti ko pita što ona radi.

Kada uposlenicima i postavite to pitanje, dobijete odgovore poput "Sve što vas interesuje, imate na našim web stranicama". Pregledom web stranica vidjećete da zapravo ne rade ništa. Održavaju stranicu sa nevažnim informacijama i ponekad objave neki beskorisni seminar ili druženje na kojem su učestvovali, jer negdje moraju ostatak bužeta potrošiti. 

Primjera je još mnogo. Pitanja je i šta zapravo radi Agencija za radijaciju i nuklearnu sigurnost BiH, koja nam, za razliku od drugih, nije htjela dostaviti ni podatke o zaposlenima, kao i Fond za povratak BiH.

Ili, Centralna harmonizacijska jedinica , koja se nalazi u sklopu Ministarstva finansija i trezora BiH. CHJ je ovlaštena za razvoj, rukovođenje i koordinaciju interne revizije i razvoj finansijskog upravljanja i kontrole u institucijama Bosne i Hercegovine. 

"Centralna harmonizacijska jedinica ima 9 zaposlenih. Budžet je 672.000 KM, od čega se za bruto plate i naknade plata izdvaja 387.000 KM. Prema usvojenom nacrtu budžeta za 2017. godinu, ukupan budžet Centralne harmonizacijske jedinice je 554.000 KM, od čega je za bruto plate i naknade plata predviđeno 340.000 KM. Centralna harmonizacijska jedinica ima dva službena vozila“, navode iz Centralne harmonizacijske jedinice.

Vidite li vi razlog postojanja Uprave za zaštitu bilja, koja se nalazi unutar Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa . Sigurno ste iznenađeni, no, ne šalimo se. Zaista postoji ova institucija. Nadležnost i cilj je nepoznat, jer na web stranici samo piše „u pripremi...“. Osnovana je 2004. godine i kao sve druge, ima direktora, i zamjenika direktora , pa i savjetnika direktora čak.  

"U Upravi BiH za zaštitu zdravlja bilja zaposlene su 23 osobe.Upravi su odobrena sredstva iz budžeta u iznosu od 1.209.000 KM. Za plate i naknade plata zaposlenim za 2016. godinu odobreno je 695.000 KM. Uprava raspolaže sa dva vozila", kažu iz Uprave za zaštitu zdravlja bilja.

I ova agencija je, kao i druge, čisti dokaz da je potrebno imati prostorije i mjesto gdje će biti "uhljebljeni" svi oni bliski stranačkim krugovima. Nedavno smo dobili i potvrdu ove teze, kada je objavljeno da je u Agenciji za vodno područje jadranskog mora, kojoj je također upitna svrha, zaposlena kćerka ministrice finansija FBiH Jelke Milićević. 

Možda neke od agencija i nose naziv po kojem bi se dalo zaključiti da možda i nisu suvišne, ali pitanje je šta i koliko rade te agencije. Koliko često čujemo za otkrivanje koruptivnih djela? Koliko puta je riješen problem ove prirode, a da nije neko od građana smogao hrabrosti pa djelovao. Dok je korupcije na svakom koraku sve više i dok više ništa ne možemo uraditi, a da ne budemo dio neke korputivne aktivnosti, uposlenici Agencije za prevenciju korupcije redovno uzimaju svoje plate i naknade za topli obrok, za odvojeni život, za prijevoz, regres za godišnji odmor, otpremnine zbog odlaska u penziju i slično. 

"U Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije zaposleno je 33 ljudi. Budžet Agencije za 2016. godinu iznosi 1.427.000 KM. Za bruto plate i naknade izdvojeno je 1.095.000 KM. Agencija ima tri službena vozila", navode iz Agencije za prevenciju korupcije.

Podaci Agencije za zaštitu ličnih podataka iz 2015. pokazuju da su njihovi izdaci samo telefonskih i poštanskih usluga u iznosu 19.773 KM.  Na fiksne telefone troše 4.980 KM, mobilne telefone 4.894 KM, na  internet 5.756 KM, te poštanske usluge 4.144 KM. Ove i slične usluge imaju, i koriste, i svi drugi djelatnici institucija koje smo spominjali. 

"Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini ima 27 zaposlenih. Budžet Agencije za 2016. godinu iznosi 1.360.000 KM. Na ime bruto plaća i naknada predviđen je iznos od 970.000 KM. Agencija raspolaže sa 3 službena vozila koja se koriste za potrebe direktora, zamjenika direktora, u svrhe obavljanja kurirsko-administrativnih poslova, te potreba inspektora Agencije", kažu iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

Ured za reviziju je utvrdio kako je dolazilo do prekoračenja mjesečnih limita i fiksnih i mobilnih telefona. Dakle, rasipništvu nema kraja. Dug i dosadan radni dan ispune telefonskim razgovorom s prijateljom ili prijateljicom. Šta im preostaje nego da se loguju na Facebook ili Twitter. 

S obzirom da sve ove agencije rade u zakupljenim prostorima, tako i dobar dio novca odlazi u te svrhe. Kojim "talom" se ovaj problem riješava, čije su te prostorije i ko uzima toliki novac, teško je utvrditi, ali je svima jasno da udio imaju politički moćnici. Tako su troškovi zakupa Agencije za zaštitu ličnih podataka u 2015. godini iznosili 115.635 KM. Agencija za 366 m² mjesečno izdvaja 9.635 KM.
 
Ogroman novac troši i Komisija za koncesije, a ne služi ničemu. Komisiji su naprimjer u 2015. godini odobrena sredstva iz budžeta u iznosu od 1.005.000 KM. Za bruto plate i naknade izdvojeno je 717.816 KM. Tokom 2015. godine bilo je popunjeno 14 radnih mjesta. Ova Komisija je bila tema razgovora i ranije, kao suvišna, no ona i danas djeluje, sa većim brojem uposlenika. Komisija za koncesije BiH nije izdala nijednu koncesiju, a prosječna plata u ovoj državnoj Komisiji kreće se oko 3500 maraka. 

Ove institucije niko ne kontroliše, niti razmišlja trenutno o njihovom smanjenju, kako bi se konačno napravio neki iskorak u ovoj državi. 

A pitanje je i  trebamo li uopšte očekivati da neko djeluje, jer zašto bi sami sebi „skakli u stomak“. U tim agencijama i institucijama su zaposlena njihova djeca, supruge i rodbina, pa zašto bi ih tek tako ostavili bez luksuza u kakvom su sada. 

(Alen Avdić)