Građani BiH koji naručuju robu iz inozemstva standardnim putem ili putem interneta, od sada moraju platiti špeditera i PDV od 17 posto, te nekoliko dodatnih troškova, kako bi preuzeli svoj paket ako njegova vrijednost prelazi 50 KM. 

Dakle, novo pravilo, da se roba naručena preko interneta koja je skuplja od 50 KM odsad preuzima uz angažovanje špeditera nije nametnuta zakonom nego voljom Uprave za indirektno oprezivanje BiH. 

"U ranijem periodu je većina paketa koji su stizali u BiH bila carinjena putem poštansko carinske deklaracije po jedinstvenoj carinskoj stopi od 10 posto i pripadajućim PDV-om od 17 %. Ovo iz razloga što se radilo o puno manjem broju paketa koji su stizali u BiH i zato što je uglavnom u tim paketima bila jedna vrsta roba. Međutim, na osnovu određenih analiza koje su urađene u UIO u toku prošle 2016. godine možemo reći da je došlo do velikog povećanja uvoza robe u BiH na način da to građani naručuju putem interneta i da ta roba stiže u BiH putem poštanskih paketa. Uglavnom, sada se najčešće naručuju različite vrste roba unutar jedne pošiljeke i više se to ne može cariniti putem poštansko carinske deklaracije po jedinstvenoj carinskoj stopi, već se za takve pošiljke mora podnosti jedinstvena cariska isprava (JCI), odnosno carinska deklaracija, gdje se roba u procesu carinjenja mora svrstati prema važećoj Carinskoj tarifi BiH i na osnovu toga odrediti precizne stope carine za svaku pojedinačnu vrstu robe. To može uraditi samo lice ovlašteno za provođenje carinskog postupka – špediteri. Iz tog razloga trenutno je takva situacija prilikom obavljanja carinskog postupka uvoznog carinjenja roba koje se naručuju putem interneta", navodi Ratko Kovačević. 

Kako bi građani mogli preuzeti naručenu robu, a koja prelazi 50 KM,  dužni su u roku od 10 dana angažovati špeditera kako bi se okončao proces carinjenja. Ova odluka, koja je došla bez ikakve zvanične obavijesti, naišla je na veliko negodovanje kod kupaca. 

Dakle ako nešto naručite preko interneta i košta 51 KM, na to  trebate dodatno platiti špediterske troškove minimalno 50 KM, u zavisnosti od špediterske firme, te se uračuna carina, koja je npr. za mobitele 10 posto, zatim se na taj iznos zaračunava 17 posto PDV-a, te se dodaje 10 KM fiksnih administrativnih troškova i na kraju se naplaćuje otvaranje paketa 3,5 do 8,5 KM.  Ako naručeni mobitel košta 51 KM kupac će morati platiti dadžbine u iznosu od 95 KM, tako da mobitel na kraju košta 146 KM. 

Da bi se pojednostavio postupak carinjenja navedenih poštanskih pošiljki, čija vrijednost prelazi 50 KM, UIO trenutno vrši doradu svoje informatičke carinske aplikacije ASYCUDA WORLD. Po okončanju ovog procesa, stvorili bi se uslovi da nadležne pošte u BiH podnose usmeno prijave za poštanske pošiljke naručene internetom manje vrijednosti. 

"Tačnije, umjesto prijavljivanja tih pošiljki putem carinske deklaracije (JCI) i angažovanja špediterskih firmi, stvorili bi se uslovi da bi se moglo odobriti usmeno prijavljivanje istih uz izdavanje obračuna indirektnih poreza od strane carinskih organa. U tom smislu bilo bi moguće da se u carinskoj aplikaciji i za poštanske pošiljke podrži ovakav način prijavljivanja uz obračun uvoznih dažbina po redovnoj carinskoj stopi (uz povlačenje elemenata iz važeće Carinske tarife BiH – naimenovanje, tarifna oznaka i stopa carine), te obračuna PDV-a i akcize. Očekujemo da bi se ovi uslovi mogli stvoriti u periodu od narednih mjesec dana, kada bi carinska informatička aplikacija bila spremna za ovakav način carinjenja pošiljki koje građani BiH sve više poručuju putem interneta i stižu putem poštanskih paketa u BiH", navodi Kovačević. 

Građani BiH smatraju da će ovi nameti dovesti do značajnog pada ili kraja kupovine putem interneta.

"Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) je početkom ove godine izdala instrukciju poštanskim uredima u našoj zemlji da se sve pošiljke čija je vrijednost veća od 50 KM carine putem ovlaštenih osoba za obavljanje carinskog postupka, odnosno putem špeditera. Problem je što se prema važećim zakonima carinjenje putem špeditera vrši samo za pošiljke čija je vrijednost veća od 1.000 KM, dok se za robe manje vrijednosti primjenjivao ubrzani carinski postupak. Cijena špediterske usluge iznosi minimalno 60 konvertibolnih maraka, tako da se nerijetko dešava da je visina naknade veća od vrijednosti pošiljke. Ova instrukcija je posebno pogodila osobe koje kupovinu obavljaju putem interneta. Iako su već i do sada osobe koje robu dobijaju putem pošte bile obespravljene u odnosu na osobe koje robu unose lično preko graničnih prijelaza, ta nepravda je sada poprimila jedan veći nivo. Roba koja se podliježe carinjenju u poštanskom prometu je ona čija vrijednost je veća od 50 KM, dok je vrijednost robe koja se carini kod ličnog unosa preko graničnih prijelaza u iznosu od 200 KM. Treba napomenuti i to da su u carinsku osnovicu uračunavani i iznosi poštarine koja se plaća prodavcima prilikom online kupovine. Apsolutno je neprihvatljivo ponašanje UIO BiH koja je izdala najnovije instrukcije o korištenju špeditera bez ikakve javne objave", kaže nezadovoljni građanin Adnan Avdagić. 

Avdagić smatra da plaćanje carine i PDV-a nije nikakav problem i da se zbog toga niko od građana BiH ne buni, ali uvođenje špeditera kao posrednika kod uvoza za robe čija je vrijednost manja od 1000 KM je sumnjivo i protivzakonito. 

"Želim napomenuti da građani BiH i dalje mogu primati pošiljke iz inostranstva neznatne vrijednosti kada se radi o poklonima koje dobijaju od strane fizičkih lica iz inostranstva (ne kupovini putem interneta), na način da to bude usmeno prijavljeno za uvozno carinjenje bez potrebe angažovanja špediterskih kuća, već se to slučaju da prelazi vrijednost od 50 KM može cariniti putem poštansko carinske deklaracije po jedinstvenoj carinskoj stopi od 10 posto i pripadajućim PDV-om od 17 %. Što se tiče tarifa koje naplaćuju šediteri, to nije nadležnost UIO i ne možemo po ovom pitanju davati bilo kakave komentare", kaže Kovačević.  

Kupci se pitaju šta će im špediter za nešto što mi pošta uredno dostavi. Te kako je sve ovo osmišljeno  da zaštititi domaće kriminalce, koji isti proizvod kupljen preko interneta prodaju tri puta skuplje. Ogorčeni su i pozivaju institucije da reaguju, jer je ovo sve kažu mimo zakona. 

(Alen Avdić)