Hladnjače su pune, a maline s obzirom na temperaturu ne mogu više od 24 sata izdržati bez niske temperature.

Očajni zbog otkupne cijene, i zbog odnosa hladnjačara prema njima, malinari se nalaze u velikim problemima, pa je jedan dio njih svoje maline bacio rijeku, drugi proizvode džemove ili poklanjaju građanima.

Kako bi se pronašlo rješenje, održan je sastanak predstavnika Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Saveza proizvođača jagodičastog voća, te otkupljivača. 

"Kapaciteti hladnjača ne mogu primiti tu malinu koja dolazi sa terena. Pokušalo se naći rješenje u smislu nekih hladnjača koje ove godine ne rade, kako bi se ponovo aktivirale da bi se problem s viškom maline riješio. Međutim, zakasnilo se za to. Ogromne količine maline su propale. Možda četiri do pet hiljada tona u BiH, jer je bilo jako kišovito vrijeme, što je bila elementarna nepogoda kada je u pitanju malina, jer se malina nije mogla brati, mokra je,  ljudi su gledali u nebo i čekali s branjem, tako su za sedam do deset dana neki malinjaci potpuno uništeni i ljudi sada dižu ruke od toga. Tako je i ovaj sastanak s ministarstvom zakasnio. Imali smo sastanak, ali od toga nema ništa. Iz ministarsta su rekli da nam ne mogu pomoći jer su limitirani usvojenim budžetom i u budžetu nemaju stavku za vanredne situacije", kaže za Source Salih Mujanović, predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH.

Najveći problem je u višku malina koje nemaju gdje da se smjeste, jer neke hladnjače nisu ove godine u funkciji, a proizvodnja malina raste.

"Hladnjačari nisu bili zadovoljni pa je jedan dio njih izašao iz posla, tako je izlaskom tih hladnjača stvorio se pritisak na druge koje rade. Globalno malina je dovedena u tu situaciju da je neisplativa. Ni prozivođačima ni hladnjačarima. Vrlo teška situacija, iz koje se ne vidi izlaz. Neke druge države svojim poticajnim mjerama pokušavaju prebroditi probleme, ali naša zemlja ništa ne radi na ovom problemu", kaže  Mujanović.

Dok jedni maline bacaju, drugi poklanjanju, a rješenje  problema se ne nazire, pitali smo Saliha postoji li neka opcija da se barem dio malina iskoristi, za proizvodnju sokova, džemova.

"Ljudi sada rade prema svojim nekim kreativnostima, neko pravi skove, neko džemove, neki dijele ljudima. Ja apeliram na građane da pokušaju razumijeti problem. Oko 22 hiljade porodica se bavi malinarstvom, nijedan drugi dio poljoprivrede ne zauzima ovaj obim proizvodnje i izvoza, zato pomognite ovim ljudima, komšijama, poznanicima , da u ovim teškim vremenima kupe malinu od njih kako bi održali situaciju. Ljudi ne mogu pokriti troškove koje su uložili u malinjake. Apeliram na sve građane da pomognu da ne propada. A proivođači će morati zasigurno smanjiti obim proizvodnje, to mora ostati u krugu domaćinstva. Parcele u krugu porodice. Ovako veliki broj ljudi trebao je biti podstrek za državu. Sada će ti ljudi tražiti sebi druge prihode ili otići iz države", navodi Mujanović.

Otkupna cijena malina je prije tri, četiri godine bila oko 3, 60 KM, a danas je 1, 60 KM. Razlog tome je što pet velikih svjetskih kompanija upravljaju sektorom u cijelom svijetu, te oni sada koriste tu situaciju da imaju dosta maline u ponudi, i doveli su do toga da su maline na toj cijeni kaže Salih.

(Alen Avdić)