Osim ekološkog aspekta, to je kazna za proizvođače koji su lažirali testove o emisijama ugljen-dioksida, ali i stimulacija da građani kupe nova vozila, objašnjava Matija Dagović, sa sajta “Polovni automobili”.

“Naravno da će ta vozila sa njemačkog tržišta da nestanu i da dođu do Srbije, Crne Gore, Bugarske, Rumunije… Neki će posmatrati to kao ‘još krševa sa Zapada’ koji dolaze do nas, dok sa druge strane, objektivno gledano, ta vozila mogu biti i EURO 5 norma iz 2010. godine, jako dobro održavana, vožena po autoputevima”, smatra Dagović.

A sručnjaci tvrde: odluka Njemačke najviše će se odraziti na tržišta Balkana, Azije i Afrike i dodaju da bi u naredne tri godine oko 300.000 starih dizelaša moglo da završi u Srbiji.

“Vozićemo vozila koja u ovom trenutku u Njemačkoj ne ispunjavaju visoke materijalne standarde i visoke zdravstvene standarde, ali će zato u Srbiji ona biti bolja vozila nego ona koja trenutno imamo. Sve je to ekonomska kategorija. Donošenje ovakvog zakona nije motivisano samo zdravstvenim problemima, jer su ta vozila postojala i prije deset godina, pa su ta vozila vožena. Motivisano je i novim ciklusom proizvodnje”, objašnjava profesor Saobraćajnog fakulteta Milan Vujanić, prenosi “B92“.

Jer, u 2016. godini 46 posto automobila prodatih u Njemačkoj – bili su dizelaši, a svako peto radno mjesto zavisi od automobilske industrije.

I dok države u Evropi preduzimaju pomenute mjere iz zdravstvenih ili ekonomskih razloga, u iščekivanju da električni automobili budu sve zastupljenije prevozno sredstvo, u regiji je je psotavljeno tek nekoliko punjača za električna vozila.


(Admir Oručević)