- Kao što Vam je poznato, članom 2. Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije koji su potpisale države sljednice bivše SFRJ, države nasljednice su dužne osigurati za pokretnu i nepokretnu imovinu građana ili pravnih lica sva prava koja su imala na dan 31.12.1990. godine - naveo je Jerlagić.

Po njegovim riječima, prilikom izrade početnog bilansa stanja preduzeća, obaveznici procesa privatizacije, su bili dužni u pasivnom podbilansu iskazati stalna sredstava koja nisu bila pod kontrolom preduzeća u momentu izrade programa privatizacije i početnog bilansa stanja. Uskladu sa odredbama Zakona o početnom bilansu stanja preduzeća u Federaciji BiH, Agencija za privatizaciju je uspostavila i vodi Centralni registar pasivnog podbilansa u kojem su evidentirane stvari, prava i obaveze.

Jerlagić dalje navodi da iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH, 25 preduzeća imaju iskazana stalna sredstva u pasivnom podbilansu, uključujući i stalna sredstva naknadno evidentirana u skladu sa članom 20. Zakona o početnom  bilansu stanja preduzeća i banka. Stalna sredstva (građevine, stanovi, skladišta, poslovni prostori, samostalni objekti) evidentirana u pasivnom podbilansu nalaze se u slijedećim državama ex SFRJ: Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija i procjenjuju se na nekoliko milijardi KM.

- Podsjetit ću Vas na probleme u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, državama u kojima Bosna i Hercegovina ima najveći dio imovine iz pasivnog podbilansa. U Republici Hrvatskoj, u skladu sa Uredbom o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske na kojima pravo korištenja, raspolaganja ili upravljanja imaju pravne osobe sa sjedištem u Republici Sloveniji, Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini („Narodne novine“ broj 36/91) na svim nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske pravnih osoba navedenih država, upisana je zabrana raspolaganja. Pravani subjekti, vlasnici nekretnina, putem Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske imaju mogućnost da traže skidanje zabrane raspolaganja istom, međutim tim zahtjevima se ne udovoljava. Navodim primjer „Elektroprivrede BiH“ d.d., Sarajevo koja je 2007. godine podnijela takav zahtjev, te na odbijajuća rješenja Upravnog suda Republike Hrvatske podnijela šest ustavnih žalbi Ustavnom sudu Republike Hrvatske, koje se takođe odbijaju. Podnesene  su aplikacije Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourg-u, koje takođe bivaju sukcesivno odbijane. Slična je situacija i sa imovinom Agrokomerca d.d Velika Kladuša na kojoj je upisana hipoteka i vrši se uknjižba prava vlasništva na Robne rezerve Hrvatske. Raspolažemo informacijama da je Republika Hvratska donijela Zakon o komunalnim naknadama kojim je regulisano da će se naplaćivati dvostruko veća naknada za imovinu koja je devastirana i nije u upotrebi, što znači da će, zbog ovoga Bosna i Hercegovina vrlo brzo ostati bez svoje imovine - piše Jerlagić.

Dalje navodi kako su u Republici Srbiji, Zakonom o privatizaciji obuhvaćena društvena preduzeća koja su osnovana od preduzeća čije je sjedište na teritoriju republika bivše SFRJ, čime je nanesena šteta  Bosni i Hercegovini, a istovremeno je u suprotnosti sa Okvirnim sporazumom o pitanjima sukcesije – Aneks G. Pokertanjem stečaja nad takvim preduzećima u stečajnu masu ulazi bosnanskohercegovačka imovina.

- U skladu sa gore navedenim, od Vas očekujem da u svim razgovorima sa predsjednicima država i vlada susjednih zemalja, a posebno Republike Hrvatske i Republike Srbije u prvi plan stavljate zaštitu imovine Bosne i Hercegovine i ne dozvolite pokretanje ili provođenje bilo koje druge radnje ili aktivnosti, dok ne dobijete garanciju za rješavanje pitanja više milijardi KM vrijedne imovine Bosne i Hercegovine iz pasivnog podbilansa i provođenje Aneksa G Sporazuma o sukcesiji - zaključio je predsjednik SBiH Amer Jerlagić.

(FENA)