˝Džamija ima jednu veliku, centralnu kupolu, tri manje kupole iznad mahfila (molitveni prostor, op.a) i još tri male na ulaznim sofama. U ovoj godini uspješno su nastavljeni radovi na unutarnjem uređenju, a ovaj vjerski objekt, čije su dimenzije 17,5 sa 16 metara, ima 560 kvadrata korisnog prostora, koji će se sastojati od: mesdžida sa mahfilom, dvije učionice, prostora za seminare i društvene aktivnosti, biblioteke, kancelarije, kafeterije sa kuhinjom, abdesthane i toaleta, hodnika sa stepeništima i ostave˝, navodi Duran efendija Pintol, imam u Oberhausenu. 

Cjelokupan projekt košta 1,2 miliona eura, a prema riječima efendije Pintola, sve radove dobrovoljno su i bez naknade, izvodili članovi džemata, s tim da su im u pomoć često priticali i Bošnjaci iz okolnih gradova. 

˝Samo je plaćena nabavka potrebnog građevinskog materijala, a u kupovinu i izgradnju do sada je uloženo oko 800.000 eura. Izgradnja se finansira dobrovoljnim prilozima članova našeg, ali i drugih džemata širom Savezne Republike Njemačke, na čemu smo im veoma zahvalni˝, rekao je efendija Pintol. 

Planirana je izgradnja 15 metara visoke munare. Ona će upotpuniti ovaj islamski centar, koji, ističe efendija Pintol, ima sve potrebne sadržaje za vrijeme i sredinu u kojoj Bošnjaci danas žive u Oberhausenu. 

Grad Oberhausen, sa populacijom od 210.000 stanovnika, nalazi se u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna Vestfalija i smješten je u Rurskoj oblasti, srcu najgušće naseljenenog dijela Njemačke. Okružuju ga gradovi: Essen, Mülheim, Duisburg, Dinslaken i Bottrop, sa kojima infrastrukturno čini jednu cjelinu. 

Nekadašnje industrijsko mjesto, centar crne metalurgije i rudarstva, danas je moderan grad sa mnogim rekreacionim i šoping centrima, po kojima je poznat, ne samo u Njemačkoj već i u okolnim evropskim zemljama. 

U Oberhausenu još od 1970-ih godina živi značajan broj Bošnjaka, koji su tada došli kao gostujući radnici (gastarbeiter, op.a) i zaposlili se u metalnoj industriji i rudarstvu. Veliki broj njih kasnije je doveo svoje porodice i ostao da živi u ovom gradu, a početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, ovdje je utočište našlo i dosta prognanika. Većina njih se nakon uspostave mira vratila u domovinu, dok su neki ostali živjeti u ovom gradu. 

˝Kada sam preuzeo dužnost imama 1994. godine, džemat je tada, uoči Ramazana, brojao svega 40 članova, dok danas u svom članstvu okuplja 350 porodica. U tekućoj školskoj godini u mekteb je bilo upisano 130 učenika, što je dovoljan pokazatelj o potrebi i važnosti džemata i džamije. Inače, prema nezvaničnim procjenama, danas u Oberhausenu živi oko 1.500 Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine i Sandžaka. Trenutno ovdje odrasta i školuje se treća generacija Bošnjaka. Većina njih imaju redovna zaposlenja i dobro su integrirani u sredinu u kojoj žive i rade. Zaposleni su u svim granama industrije i uslužnih djelatnosti. Dosta njih iz druge generacije završilo je različite studije i zanate, čime su stekli prestižne kvalifikacije za razna zanimanja. Nekoliko Bošnjaka u Oberhausenu uspješni su poduzetnici, te vlasnici manjih građevinskih firmi, industrijskih pogona i autokuća˝, navodi efendija Pintol. 

Inače, u Oberhausenu živi više od 10.000 muslimana, od čega je najviše Turaka, zatim Arapa, Bošnjaka, Albanaca i drugih muslimanskih etničkih grupa. 

Osim o gradnji islamskog centra i organizaciji Bošnjaka, sa efendijom Pintolom razgovarali smo i o trenutnom položaju muslimana u Njemačkoj. I pored rastuće islamofobije i pojedinačnih napada nacista na izbjegličke centre, sagovornik AA smatra da je položaj muslimana u SR Njemačkoj zadovoljavajući, sa trendom stalnog poboljšanja. 

˝U posljednjih nekoliko godina, u skoro svim saveznim pokrajinama, u javne škole uveden je predmet Islamska vjeronauka, kao zakonom zagarantiran predmet. Na državnim univerzitetima otvoreno je nekoliko fakulteta za islamsku teologiju i pedagogiju. Poznato je da je u prošloj i tokom ove godine SR Njemačka primila oko 1,2 miliona izbjeglica, od čega većinu čine muslimani. Država, također, pokreće partnerske projekte sa Islamskim zajednicama za integraciju izbjeglica u novu sredinu˝, zaključuje efendija Pintol. 

(Anadolu Agency)