Riječ je o Politici odnosa sa iseljeništvom koja je u procesu javnih konsultacija i javnosti dostupna na web stranici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

- Politika predstavlja jasan putokaz, opredjeljenje i izraz volje dugoročne saradnje između države BiH i njenog iseljeništva. To je polazni osnov za uspostavljanje i razvijanje saradnje sa iseljeništvom na svim nivoima vlasti u BiH što bi trebalo da doprinese većem uključivanju iseljeništva u društveno-ekonomski razvoj BiH - kazala je ministrica Borovac za Fenu.

Dokumentom se definiraju ključni principi kojima se trebaju rukovoditi sve institucije prilikom preduzimanja aktivnosti i stvaranja preduslova za saradnju sa iseljeništvom. Ovim dokumentom se postavlja i niz ciljeva koji trebaju ishoditi konkretnim aktivnostima.

- Prije svega radi se o aktivnostima koje trebaju doprinijeti stvaranju pravnog okvira. Po uzoru na ostale zemlje u našem regionu, predviđena je i izrada strategije saradnje sa iseljeništvom kao i zakona o iseljeništvu - naglasila je ministrica Borovac.

Kako bi mogli govoriti o stvarnom stanju i voditi računa o potrebama bh. iseljenika, Borovac je dodala da će biti potrebno sačiniti mapiranje iseljeništva te formirati reprezentativna tijela iseljenika u čijem sastavu će biti predstavnici sva tri konstitutivna naroda i ostalih, a „što će omogućiti da čujemo jedinstven glas naše dijaspore“.

- Predviđene su aktivnosti koje će dovesti do veće osposobljenosti službenika na svim nivoima vlasti u BiH u pogledu saradnje sa iseljenicima, među kojima je i uspostava koordinatora za saradnju sa iseljeništvom na svim nivoima vlasti iz redova već postojećih državnih službenika - navela je Borovac.

Prema evidencijama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, u 51 zemlji svijeta boravi oko dva miliona osoba porijeklom iz BiH od kojih imamo stabilan priliv novca, a koji na godišnjem nivou doseže iznose i do tri milijarde KM, što čini i do 15 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda naše zemlje.

Van naše zemlje živi 1.671.177 osoba rođenih u BiH, dok sa potomcima ovaj broj doseže dva miliona. Stopa emigracije iz BiH u odnosu na broj stanovništva u zemlji iznosi 44,5 posto, što BiH svrstava u red zemalja sa najvećim brojem iseljeništva u odnosu na ukupan broj stanovništva - navedeno je u Informaciji o stanju iseljeništva koju je pripremilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Najveći broj iseljeništva živi u: Hrvatskoj (409.357), Srbiji (335.992), Njemačkoj (159.380), Austriji (149.755), SAD (132.255), Sloveniji (96.921), Švicarskoj (57.542) i Švedskoj (56.477).

Status iseljenika iz BiH u zemljama prijema velikim je dijelom riješen kroz stjecanje državljanstva, stalne ili privremene dozvole boravka, radne i studentske vize.

Podaci Ministarstva svjedoče da je najmanje pola miliona iseljenika steklo državljanstva zemalja prijema (ne računajući Srbiju i Hrvatsku). U nekim zemljama je procenat iseljenika koji su svoj status riješili kroz stjecanje državljanstva države prijema izrazito visok (80-90 posto).

Prosjek starosti iseljenika je oko 40 godina, većina ih posjeduje srednju stručnu spremu, dok visoku stručnu spremu ima10-30 posto iseljenika. Dobro su integrirani u zemljama prijema, ekonomski su aktivni, sa visokom stopom zaposlenosti i stabilnim prihodima.

U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH navode kako su najčešće isticani zahtjevi iseljeništva prema BiH: pomoć države u organizovanju nastave na maternjem jeziku, podrška aktivnostima organizacija u iseljeništvu, poboljšana saradnja i uključivanje drugih institucija u saradnju sa iseljeništvom naročito veći angažman diplomatsko - konzularnih predstavništava BiH, olakšano glasanje na izborima u BiH, otvaranje kulturnih centara BiH u zemljama prijema, veća uključenost iseljeništva u društveno-ekonomski život u BiH...

Sva ova pitanja su na adekvatan način tretirana kroz Politiku odnosa sa iseljeništvom.
 
 
(Fena)