Prema prijedlogu koji je upućen članove Predsjedništva BiH koji se biraju sa teritorije FBiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata biraju birači upisani u Centralni birački spisak, ali na način da mogu glasati za jednog ili drugog člana ali ne za oba.

Također, za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH formiraju se tri izborna područja A, B i C. U izborno područje A ubrajaju se sve izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od dvije trećine Bošnjaka (devet općina Kantona Sarajevo, Tuzla, Živinice, Srebrenik, Lukavac, Gradačac, Čelić, Banovići, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Doboj-Istok, Teočak, Sapna, Zenica, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Visoko, Breza, Olovo, Doboj-Jug, Bihać, Sanski Most, Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa, Ključ, Bužim, Konjic, Jablanica, Bugojno, Donji Vakuf, Goražde, Pale i Foča dio FBiH.

U izborno područje B ubrajaju se sve izborne jedinice u kojima prema popisu živi više od dvije trećine hrvatskog naroda (Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Grude, Livno, Tomislavgradm Kupres, Čapljina, Prozor-Rama, Neum, Ravno, Orašje, Domaljevac-Šamac, Kreševo, Dobretići i Usora.

Sve ostale osnovne izborne jedinice su izborno područje C u koje spadaju Mostar i Stolac.

Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH upućen je i u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a predloženim izmjenama i dopunama reguliše se izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, implementira se Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U-23/14 tj. izbor delegata u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine, te Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U-9/09 koja se tiče izbora u Gradu Mostaru. 

Što se tiče sastava GV Mostara članovi bi se birali iz pet izbornih jedinica (26 vijećnika), s tim da nijedan od konstitutivnih naroda ne može imati više od 15 svojih predstavnika u GV. Devet preostalih su mandati izabrani s teritorije Grada Mostara kao cjeline.


(Patria/Admir Oručević)