Potpredsjednik Federacije Milan Dunović podnio je ranije Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o igarama na sreću, koji je u Federaciji u primjeni od 2015. godine.

Dunović je ranije u komentaru za agenciju Patria rekao da smatra kako Zakon o igrama na sreću ne tretira podjednako državni i privatni kapital, što predstavlja kršenje Ustava Federacije. Ukoliko dođe do tužbi privatnih priređivača igara na sreću zbog takvog propusta u zakonu, to može imati velike posljedice po budžet FBiH.

- Ne ulazim u novi Zakon o igrama na sreću kojeg Vlada tek treba da uputi u parlamentarnu proceduru. Moja apelacija se odnosi na aktuelni Zakon o igrama na sreću. U tom zakonu državni i privatni kapital se ne tretiraju podjednako. To nije dobro. Nije u skladu sa Ustavom Federacije. Želio sam da se o ovomo problemu očituje Ustavni sud, kako ne bi došli u situaciju da se greške iz aktuelnog Zakona o igrama na sreću nađu i u novom zakonu – rekao je Dunović.

Oštru reakciju uputili su iz Vlade FBiH na Dunovićevu apelaciju. Ali im nisu ostali dužni ni privatni priređivači. 

U reakciji Vlade stroji da je Zakon o igrama na sreću donesen na temelju Ustava FBiH, zasnovan na principima evropske prakse drugih država.

- Neutemeljeno je ukazano na diskriminaciju privatnih priređivača. Odredbama važećeg zakona jedino kod klasičnih (lutrijskih) igara na sreću (loto, bingo, srećke...) čiji je priređivač isključivo Lutrija BiH, propisana naknada od uplate igrača u visini deset posto, tj. u dvostrukom iznosu u odnosu na ostale (posebne) igre – naveli su iz Vlade.

- Federalna vlada smatra neodrživim argument da Lutrija BiH, kao državna firma, ima privilegovani položaj, jer pored obaveze uplate poreza na dobit, koji po posebnom zakonu plaćaju i sve ostale pravne osobe, prema Zakonu o igrama na sreću ima obavezu raspodjele dobiti kako to odredi skupština društva (Vlada FBiH), za razliku od privatnih priređivača koji ostvaruju dobit kojom raspolažu potpuno slobodno. Poseban javni prihod od mjesečne naknade ostvarene priređivanjem klasičnih igara na sreću iz prometa plaća samo Lutrija BiH, uzimajući u obzir da je isključivo pravo državne lutrije priređivanje klasičnih igara na sreću – stoji dalje u reakciji.

Privatni priređivači s druge stane pitaju zašto se u Vladi FBiH boje ocjene ustavnosti Zakona o igrama na sreću „ako su tako sigurni da je zakon u skladu s Ustavom“. 

- Sumnjaju li možda u pravnu stručnost Ustavnog suda FBiH... Sigurni sam da je ovo svojevrsno priznanje Vlade da aktualni Zakon o igrama na sreću ipak nije u skladu s Ustavom FBiH – reagirali su privatni priređivači. 

Podsjećaju da iz Vlade FBiH tvrde da je postoječi Zakon o igrama na sreću donesen na temelju Ustava FBiH, a pozivaju se i na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. „Ustav FBiH i Evropska konvencija o ljudskim pravima upravo svima garantiraju jednakost pred zakonom, a prema aktualnom Zakonu o igrama na sreću Lutrija BiH je u povlaštenom položaju u odnosu na domaće privatne priređivače“.

- Dovoljno je otvoriti aktuleni Zakon o igrama na sreću i pročitati da privatni priređivači moraju imati odobrenje za rad, moraju platiti naknadu za izdavanje odobrenja, moraju platiti produženje prethodnih odobrenja, moraju imati odobrenje za pravila, poslovnice im moraju biti udaljene minimalno 100 metara od vjerskih i obrazovnih institucija, moraju imati suglasnost općina/gradova za otvaranje uplatnih mjesta, moraju platiti naknadu za otvaranje novog uplatnog mjesta, naknadu za preseljenje uplatnog mjesta, moraju imati temeljni kapital i garanciju banke, itd., a Lutrija BiH niti jedan od tih uvjeta ne mora ispuniti – navode privatni priređivači. 



- Iz Vlade tvrde kako samo Lutrija BiH plaća mjesečne naknade za priređivanje klasičnih igara na sreću (loto, toto, srećke...). Ali, to je potpuno razumljivo jer privatni priređivači i ne mogu priređivati klasične igre na sreću. Lutrija BiH ima monopol u ovom dijelu. Tvrde i da Lutrija BiH plaća 10 posto naknade na uplate igrača za klasične igre, dvostruko više od privatnih priređivača za posebne igre, a opet je činjenica da Lutrija BiH ima monopol na klasične igre, ali ima pravo priređivati i posebne igre te je i tu u povlaštenom položaju u odnosu na privatne priređivače. Privatni priređivači moraju plaćati 300 KM mjesečne naknade po uplatnom mjestu za RNG igre, Lutrija BiH ne mora, a kako RNG igre priređuje u 114 poslovnica, dolazimo do podatka da samo prema tome ima 34.200 KM obveza manje mjesečno, ili čak 410.400 KM obveza manje godišnje, nego što imaju privatni priređivači.

Privatni priređivači objašnjavaju da ukoliko Ustavni sud FBiH proglasi aktuelni Zakon o igrama na sreću neustavnim, on neće odmah prestati važiti, nego će Vlada FBiH dobiti rok od 3 do 9 mjeseci da otkloni sve sporne elemente i izradi zakon koji je u skladu s Ustavom FBiH. 


(Patria/Admir Oručević)