Istaknutom bh. književniku Irfanu Horozoviću uručena nagrada "25. novembar"
Bosanskohercegovačkom književniku Irfanu Horozoviću večeras je u Sarajevu uručena nagrada za životno djelo "25. novembar", pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića.
Ove godine, časopis "Stav" dodijelio je nagradu Horozoviću, dok je prošle godine laureat bio bh. književnik Dževad Karahasan.
Obraćajući se prisutnim, Izetbegović je izrazio zadovoljstvo što je već drugu godinu pokrovitelj književne nagrade "25. novembar" koja se dodjeljuje književnim klasicima u BiH.
- Čini se da književnost nigdje drugo kao u BiH nije imala tako važnu ulogu u sučeljavanju različitih etničko-ideoloških obrazaca koji su nastupili početkom 21. vijeka, zaključenih u krizi modela i suživota i tolerancije kao polazišta za sva ozbiljna definiranja odnosa u zemlji - kazao je.
S tim u vezi, istakao je da su Bošnjaci bili najviše pogođeni dovođenjem u pitanje obrasca suživota i tolerancije zbog toga što ga ispravno i utemeljeno osjećaju neodvojim dijelom svog nacionalnog bića.
Posebno je naglasio da je kultura pažljivo utkana u biće svih autohtonih evropskih i nacionalnih zajednica te da ona "ostaje i opstaje i kada je sve drugo dovedeno u pitanje".
Od kulture se, kako je rekao, očekuje da bude neporeciva u odnosu na autentičnost prostora koja je njena duhovna matrica.
- Ta neporecivost, koju su neki u našem društvu i savremenom životu pomalo zaboravili, ima za cilj samo jedno, da upozori kako je zadatak umjetnosti, kniževnosti i kulture uopšte, da bude istinito svjedočanstvo, a ne krivotvorina - zaključio je član Predsjedništva BiH.
Glavni urednik sedmičnog časopisa "Stav" Filip Mursel Begović u svom obraćanju kazao je da su duh i ideja BiH obilježili i djela Irfana Horozovića s kojim ovaj časopis, kao s kolumnistom, sarađuje od svojih početaka.
- Irfan nije od onih pisaca koji bi na svoje djelo upozoravao izvanknjiževnim replikama, koji bi svoje čitaoce opterećavao i svoje djelo kompromitovao bizarnim dnevno-političkim istupima - istakao je Begović.
Predsjednica stručnog žirija prof. dr. Dijana Hadžizukić obrazložila je zbog čega je žiri ove godine odlučio da nagrada pripadne Horozoviću, istakavši da je ovaj književnik svojim cjelokupnim književnim djelom zauzima sam vrh bh. književnosti.
- Književno-umjetnički opus Irfana Horozovića može se smatrati značajnim, ne samo u bh. okvirima nego i mnogo šire - navela je te zaključila da se radi o cijelom jednom književno-umjetničkom sveobuhvatnom kosmosu beskrajnog teksta.
Nakon što mu je uručena nagrada u iznosu od 10.000 KM, kao i skulptura umjetnika Adisa Lukača, prisutnim se obratio i književnik Irfan Horozović.
Kazao je da postoji nekoliko lica nagrade koju je večeras primio, lice državnosti te lice ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu koje obnavlja lice BiH i "negdašnjih Bosni" o kojima je pisao u nekim od svojih djela, pa do današnjeg Dana državnosti.
Za skulpturu u obliku otvorene ruke, nagrađeni bh. književnik rekao je da simbolično predstavlja ruku koja "oružje ne nosi te zaustavlja ono što treba da zaustavi".
Večerašnju svečanost svojim dramskim nastupom uveličala je glumica Hasija Borić izvođenjem poeme Maka Dizdara te priče i poeme Horozovića.
U obrazloženju stručnog žirija istaknuto je da se tek od pojave Horozovićeve zbirke Talhe ili Šedrvanski vrt 1972. godine može govoriti o postmodernom diskursu u bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj književnosti.
Književna kritika ga od tog momenta svrstava među najinovativnije književnike savremene bosanskohercegovačke književnosti, zajedno sa Dževadom Karahasanom, Nedžadom Ibrišimovićem ili Vitomirom Lukićem, smatrajući da je naša literatura upravo tih godina stekla svoju punu zrelost - navodi se, između ostalog, u obrazloženju.
Irfan Horozović rođen je u Banjoj Luci 1947. godine, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Komparativnu književnost i jugoslavenske jezike i književnosti diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Za svoj neumorni književni rad Horozović je dobio nekoliko značajnih nagrada: "Sedam sekretara SKOJ-a" (1972), Nagradu grada Banje Luke (1980), Nagradu za najbolju knjigu za djecu u BiH (1987), Nagradu Udruženja književnika BiH (1988), Nagradu Društva pisaca Bosne i Hercegovine (1998), te druge nagrade i priznanja.
Zastupljen je u brojnim antologijama pripovijetke, poezije i drame te prevođen na više jezika. Jedan je od utemeljitelja bosanskohercegovačke postmodernističke literature.
Književna kritika Horozovićev je književni rad ocijenila najvišim ocjenama.
(FENA/Amila Alijagić)