Istina da je Bosna i Hercegovna zemlja u razvoju i izašla iz rata kako se konstantno ponavlja, ali izgleda da i pored toga što znaju da je od rata prošlo već  više od dvije decenije ne žele da budu toga svjesni i da konačno nešto urade po tom pitanju kako bi školovali kvalitetan kadar i kako bi obezbijedili sve instrmente koji su potrebni za razne hiruške inervencije, ali i razni aparati pomoću kojih se vrše snimanja pacijenata.

Međutim, na našu veliku žalost svjedoci smo svakodnevnih apela za pomoć oboljelim, tačnije novčanu pomoć kako bi oboljeli mogli otići u inostranstvo na liječenje, što iziskuje jako puno novca i vremena, a kada bi se sve to moglo uraditi u našoj zemlji bilo bi puno jeftiniije i ne bi bilo potrebno toliko novca, ali i mnogo života bi se spasilo.

Kako bismo se bolje upoznali sa problematikom i dobili konkretnije informacije obratili smo se Inostranom osiguranju pri Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja, sa pitanjem koje se sve bolesti ne mogu liječiti u našoj zemlji, nego je potrebno ići u drugu zemlju.

“Što se tiče pravilnika o upućivanju na liječene  u inostranstvu u određene zdravstvene ustanove  sa kojima imamo zaključene ugovore o pružanju zdravstvenih usluga iz ovih oboljenja i oboljenja koje obuhvata pravilnik, a ovaj zavod provodi postupak upućivanja  osiguranih lica na liječenje u inostranstvu,” rekla je za Source Suada Kovačević, koja je šef Službe za inostrano osigranje pri Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja.

Dodaje: Oboljenja koja se ne mogu u našim zdravstvenim ustanovama tretirati su:
- Liječenje djece sa urođenom srčanom manom
- Oboljenja iz liječenja dječije onkologije koja zahtijevaju transplantaciju koštane srži
- Neurohirška oboljenja i djece i odraslih koja se mogu liječiti operacijama gama i sajber nožem, 
- Embolzacija krvnih sudova
- Tumori oka kod djece i odraslih
- Opekotine tijela preko 60 posto površine
- Oboljenje rožnice koje se mora liečiti transplantacijom
- Oboljenja koja zahtijevaju transplantaciju koštane srži
- Elektrofiziološta ispitivanja komplenih aritmija sa eventalnom frekventnom radio abhazijom
- Oboljenja izuzetno rijetkih patologija kod djece i 
- Osteo-startk kod djece

Postavlja se pitanje da li je lakše svoje ljude slati u druge zemlje na liječene, plaćati i povećavati prihod drugim zemljama umjesto da se unaprijedi zdravstvo sa kupovinom aparata i osposobljavanja kadra kako bi se građani mogli uspješno liječiti  u našoj državi.

Koliko još ima oboljenja koja se ne mogu liječiti u zdravstvenim ustanovama u FBiH vjerovatno ima još, ali na žalost ta oboljenja još uvijek nisu našla mjesto u pravilniku obzirom na ograničen budžet, sredstava koja su previđena za ove namjene, rekla je za Source Suada Kovačević.

Na stranici Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine piše: 
"Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH su iz grupe nezaraznih oboljenja, svaki drugi stanovnik umire od bolesti srca i krvnih žila, a svaki peti od malignih neoplazmi. Iako je reforma sustava zdravstva u Federaciji BiH bazirana na jačanju primarne zdravstvene zaštite još uvijek su prisutne razlike u dostupnosti stanovništvu po kantonima Federacije BiH. I pored značajnog broja educiranih doktora i medicinskih sestara, te unaprijeđene infrastrukture, implementacija obiteljske medicine još uvijek nije zadovoljavajuća."

U nastavku piše: "Razlozi su brojni, od evidentnog problema nedostajućeg kadra i stalne fluktuacije uposlenih, sporog procesa reorganizacije službi unutar domova zdravlja, nepoticajnih mehanizama plaćanja, nedostatka menadžerskih vještina i drugo. Iako Federacija BiH ima manji broj bolničkih postelja u odnosu na zemlje u okruženju i prosjek europske regije, evidentna je nedovoljna iskorištenost bolničkih kapaciteta, što ukazuje na potrebu njihove racionalizacije. Nepostojanje sveobuhvatnih podataka iz privatnog sektora onemogućava potpuni uvid u zdravstveno stanje stanovništva i organizaciju zdravstvene zaštite u Federaciji BiH."

Ovim smo htjeli pokazati koliko još uvijek ima na neki način nesigurnosti u našem sistemu, a kroz to i neodgovornosti da se ne radi brže na poboljšanju zdravstva u našoj zemlji.
 
Ajla Hurko