Istakao je da bh. liderima u Berlinu skrenuta pažnja da su oni ti koji trebaju rješavati probleme unutar Bosne i Hercegovine i da se moraju uozbiljiti.

- Sigurno je bilo riječi o tome zašto je došlo do zastoja u ispunjavanju zadataka koji stoje u Reformskoj agendi, a koji su dio Britansko-njemačke inicijative. Njemačka je kao prijateljska država investirala i svoje resurse da bi ta inicijativa zaživjela, a u međuvremenu je to postala i EU inicijativa - kaže Huskić za novinsku agenciju Patria, dodajući da se do sada pokazalo da su domaći političari spremni da izvršavaju obaveze samo u onom dijelu u kojem se neće doticati smanjenja javne potrošnje i racionalizacije.

U Berlinu je sinoć održan sastanak članova Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, Mladena Ivanića i Dragana Čovića sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Merkel je podsjetila na 25 godina veoma tijesne veze između BiH i Njemačke, i to ne samo u politici, kao je istakla, već i u privredi, „ali i kroz veliki broj porodica koje su i u Njemačkoj i kod kuće“.

Njemačka kancelarka zatražila je što skorije izmjene Izbornog zakona BiH, ističući da institucije Bosne i Hercegovine ne smiju biti blokirane nakon izbora u oktobru 2018. godine.

Vlasti u FBiH su do 7. maja trebale izmijeniti Izborni zakon BiH, ali do toga nije došlo. Eksperti upozoravaju da će zbog takvog odnosa domaćih vlasti prema izbornom zakonodavstvu vrlo teško biti implementirati rezutate izbora nakon oktobra.

Izetbegović je nakon sastanka sa Merkel rekao kako je njemačku kancelarku izvijestio o tome da do izmjena Izbornog zakona BiH nije došlo jer Dragan Čović i HDZ BiH zagovaraju principe koji znače nove etničke podjele u zemlji, što je daleko od evropskih vrijednosti.

Na pitanje da li bi sastanak u Berlinu mogao ubrzati i dogovor oko neophodnih izmjena Izbornog zakona, Huskić smatra da neće doći do najgoreg scenarija „pa čak i ako ne bude dogovora oko izbornog zakonodavstva.“

- Kojim putem ćemo doći do rješenja je drugi par cipela. Da li će doći do nekog približavanja stavova, da li će tu pomoći Venecijanska komisija, hoće li se aktivnije angažirati CIK..., ta pitanja ostaju otvorena. Sad ne vidimo kurs kojim se ide – kaže Huskić.

On smatra da će problem Izbornog zakona u BiH dominirati još neko vrijeme u javnom diskursu, „jer je korisno za izbornu kampanju“. Dodaje da dvije političke stranke profitiraju iz takvog stanja, aludirajući na SDA i HDZ.

- Ne postoji poticaj da oni to rješavaju ubrzano. Apsolutno je u interesu strankama da se ova priča nastavi – zaključuje Huskić, piše NAP. 


(Fena/Alen Avdić)