Nakon što je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić (SDA) iznio nalaze iz Izvještaja, nazvavši ovaj dokument pozitivnijim od ranijih, poslanik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić napomenuo je da on iščitava drugačije stvari iz Izvještaja te smatra da se BiH kreće "brzinom puža" ka Evropskoj uniji.

Napomenuo je da je Evropska komisija konstatirala da je ostvaren samo određeni napredak, ali ne i stvarni napredak te je ocijenio da su gotovo identične konstatacije u Izvještaju kakve su bile i 2016. godine. Dodao je da nema konkretnih rezultata te da se suviše malo radi u skladu s preuzetim obavezama.

Poslanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milica Marković kazala je da je pitanje evropskih integracija najvažnije pitanje vanjske politike, dodajući da većina građana u BiH još uvijek želi da zemlja postane punopravna članica Evropske unije.

Za nju izlaganje Zvizdića predstavlja uljepšavanje situacije u državi, a iako Izvještaj nije toliko rigorozan kaže da to znači da je Komisija uvidjela apatiju unutar BiH kojoj to treba biti u fokusu, podsjećajući na neispoštovane rokove za ispunjavanje uvjeta prema članstvu ka EU.

Poslanica SDA Nermina Kapetanović kaže da je dobro što je ispunjen Akcioni plan za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma čime BiH više nije predmet Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca, ali za ostale stvari naglasila je da i entiteti snose dio odgovornosti.

Na problem korupcije, što je konstatirano i u Izvještaju, upozorila je poslanica Demokratske fronte (DF) Mensura Beganović, kazavši da je BiH u tom segmentu i u lošijoj poziciji od ostalih zemalja.

Nakon rasprave poslanicima se ponovo obratio predsjedavajući Zvizdić koji je odbacio brojne navode poslanika o tome da će Evropska komisija poslati dodatna pitanja jer odgovori koje smo poslali na 3.242 pitanja nisu jasni, dobri i kvalitetni.

- Niko, nikada i nigdje iz Evropske komisije ili iz BiH nije rekao takvu stvar. Takva izjava ne postoji osim ako je neki medij nije izmislio - kazao je Zvizdić.

Podvukao je da se još uvijek ne zna da li će BiH dobiti dodatna pitanja na Upitnik Evropske komisije, ali sudeći po praksi iz regiona gdje su sve zemlje zapadnog Balkana dobile dodatna pitanja pretpostavlja se da će ih i BiH dobiti.

- Prvo se pojavilo u diskusijama da ćemo dobiti 500 dodatnih pitanja. Niko, nikada i nigdje nije rekao da ćemo dobiti 500 ili 200 ili 1.500 pitanja - naglasio je Zvizdić.

Ponovio je da je Crna Gora imala 2.178 pitanja, a dobila je 673 dodatna, Srbija je imala 2.483 pitanja i dobila je dodatnih 629, Albanija je imala 2.280 pitanja, a dobila je dodatnih 500.

Predsjedavajući Zavidić kazao je još da ga raduje činjenica što su poslanici uvidjeli da ovaj izvještaj tretira sve nivoe vlasti BiH - zakonodavnu, izvršenu i sudsku te je ocijenio da je odnos prema ovom izvještaju sažeo poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fehim Škaljić koji je kazao da se radilo, da je napredak ostvaren, ali da se moglo i više.

- I zaista jeste se radilo i jeste ostvaren napredak, a možda se i moglo više, ali radilo se u odnosu na naslijeđeno stanje kada se osam godina na pitanjima evropskih integracija nije radilo - zaključio je Zvizdić.

(Fena / Haris Ahbabović)