Situacija u BiH, smatra on, asocira na devedesete godine i upozorava kako je krajnje vrijeme da međunarodna zajednica i aktuelni visoki predstavnik djeluju.

Shwarz-Schilling je nedavno, zajedno s još dvojicom bivših visokih predstavnika u BiH, uputio pismo u kojem upozoravaju visoku predstavnicu za vanjske poslove EU Federicu Mogherini na miješanje Hrvatske u unutrašnje stvari BiH. On ističe kako u popzadini hrvatskog miješanja nema ništa novo.

„Ništa nema u pozadini. Veoma je jasno da posljednji potezi gospodina Dragana Čovića i HDZ-a iz BiH i dodatno hrvatske Vlade i premijera i zastupnika u Hrvatskom saboru pokušavaju da naprave pogrešan narativ o pitanju izbora u BiH. Da taj zakon nije u skladu sa slučajem Ljubić, zbog pogrešnih glasova Bošnjaka koji su glasali za Željka Komšića i da je to na pogrešnim temeljima Izbornog zakona. Zato bi, smatraju, trebalo izmijeniti taj zakon i apelovali su na ministre vanjskih poslova EU da ovo pitanje stave na agendu pitanja, govoreći da moraju ministri EU izmijeniti zakon. To je pogrešan narativ.

Oni su pokušali da ovo učine prvim prioritetom. Čak je i Čović dao ultimatum da neće biti formirana vlast prije nego se naprave promjene ovog zakona. Vidite da nema ništa iza, sve je otvoreno, ali nekada su stvari toliko očite da ljudi i ne gledaju u njih. Osjetio sam veliku opasnost - da ministri vanjskih poslova nisu dovoljno upoznati s ovim zakonom i činjenicom da gospodin Čović nije izabran, a on je dva puta izabran po ovom zakonu i sada bi ga sklonio. Zašto? Jer nije izabran. I to je jedina razlika. To je ishod demokratskih izbora, a ne reći kako - ja nisam izabran i mijenjamo zakon.

Iz ovog ugla moram reći da je konačno vrijeme da se razjasni o čemu se radi, jer, ukoliko niste svjesni šta se dešava, moguća je i diktatura. Kontaktirao sam s bivšim visokim predstavnicima u BiH, (Paddy Ashdown i Carl Bildt), i imali smo isto mišljenje o tome šta se događa. U pismu smo jasno naznačili šta je prioritet, a šta ne. Da li u razmišljanju lidera HDZ-a i hrvatske Vlade ima nešto što ne govore? Rekao bih - da, ali mislim da je na činjeničnoj osnovi jasno šta se dešava“, smatra Schwarz-Schilling.

On se osvrnuo i na raspravu u Hrvatskom saboru u kojem se tokom rasprave o deklaraciji o položaju Hrvata u BiH spominjalo čak i formiranje trećeg entiteta.

„Rekao bih da je ovo nekad javno, nekad tajno krajni cilj - da se napravi treći entitet. Ovo je potpuno protiv Dejtona i to nije moguće. S jedne strane, selektovati stvari koje vam se sviđaju iz Dejtona i govoriti kako ga treba slijediti a, s druge, ako vam ne ide u prilog, govoriti imamo novu situaciju i to treba mijenjati. Pitanje trećeg entiteta - istina je da postoje neki ciljevi u pozadini koji nisu do sada bili otvoreni, već se samo radilo o naznakama kako su Hrvati ugroženi, građani drugog reda itd. To nije tačno. Nema unazađenog položaja hrvatskog naroda. Čak imaju i povoljnije okolnosti u odnosu na druge konstitutivne narode.

Pogledajte, recimo, u odnosu na položaj Srba u Mostaru, gdje nisu nikako jednaki. U odnosu na Bošnjake, recimo, među kojima je više siromaštva, oni nemaju pasoše da idu svuda, ne mogu otići u Zagreb, otići u parlament nakon što sam bio ambasador Bosne i Hercegovine. Mislim da je krajnje vrijeme da hrvatski parlament (Sabor) povede raspravu o pitanju Hrvata i jako sam sretan jer to do sada nije otvarano. U Zagrebu, prema mojim saznanjima, sretni su jer je to pitanje otvoreno za raspravu. Bivši predsjednik Mesić je istog mišljenja kao naše pismo. Vrijeme je da se to otvori i to je sada pitanje koje treba da se nađe na raspravi.

Imate, recimo, Dodika, koji priča o secesiji Republike Srpske a, u stvari, pravi je dogovor: oni žele treći entitet, a ja nezavisni entitet od države i možemo postići dogovor. I on tu situaciju podržava. Krajnje je vrijeme da se politička diskusija i fokusira na to šta se dešava. Vrijeme je da se i međunarodna zajednica probudi i vidi šta se zaista događa. Ovo nije samo kraj Dejtona, već države BiH. Sada viđamo stvari koje vraćaju na početak rata. Ja upozoravam: ako se to nastavi, to je velika opasnost, jer se vraćamo na devedesete. Ko mi može reći da to nije opasno? Sada bi mogla početi stvarna rasprava, a ne laži kakve su bile ranije“, kaže bivši visoki predstavnik u BiH.

On je dodao kako bi aktuelni visoki predstavnik Valentin Inzko trebao reagovati u situacijama kada se krše ustav i zakon.

Visoki je predstavnik dao jasne podatke koji govore šta se dešava. Sve je on to jasno kazao, ali zbog situacije u Vijeću za implementaciju mira (PiK) on nema jednoglasan stav o tome, naročito Rusije koja zaustavlja sve što ukazuje na to. Došli smo i u situaciju u kojoj Rusija i ne dođe na sastanak PiK-a.

Rekao bih da visoki predstavnik ne smije samo da piše. Ono što on kaže je potpuno u redu, ali mora da djeluje, jer radi ovakvih situacija oni i postoje, da djeluju ako vide opasnost. Postoji pravni osnov da djeluje ako se tako šta događa. Misli da je djelovanje ako kaže šta je u redu, a šta nije, u skladu s Dejtonom, ali svijet je drugačiji. To je u redu kad profesor sa univerziteta ukazuje na problem, ali politička dužnost visokog predstavnika je da djeluje. I sâm sam bio visoki predstavnik i u PIK-u se govorilo o vlasništvu nad BiH - da se političari puste da rade, odrasli su, nema rata.

Sada je druga situacija. Njemačka je ušla u rat zbog lošeg vodstva. Nacisti su bili grozne vođe. Nakon rata su uspostavili sistem da ljudi koji su odgovorni za takva zlodjela moraju biti kažnjeni i ne mogu voditi zemlju u budućnost. Ovdje se to nije desilo i iste stranke koje su bile na sceni i tokom rata i dalje su na sceni. U ovoj situaciji visoki predstavnik ima mnogo veću odgovornost. Zato sam i ja govorio da se Ured visokog predstavnika (OHR) ne može zatvoriti jer sva ova pitanja nisu zatvorena. Nisu jasne stvari oko istorijskog konteksta. Ja bih volio da djeluje više, ali PIK se ne slaže.

Ja sam djelovao u svoje vrijeme, iako nisam tako koristio Bonske ovlasti, jer sam želio da vide šta se dešava ako se ovdje ne reaguje. To je bio bolji argument od onoga kada samo kažete nema zatvaranja, jer veliki se novac ulaže. Ali ne djeluju u pravom smislu da se gradi demokratija. Ne samo da se otpuštaju ljudi. Ja nisam nikoga smijenio, to nije bila moja namjera. Trebalo je graditi demokratiju i tu sam se sukobljavao s međunarodnom zajednicom, pa i sa njemačkim vlastima, a oni tek sada vide i kažu da nisu trebali to uraditi i misliti da se može drugačije“, smatra Schwarz-Schilling.


(Patria/Admir Oručević)