Nedovoljna edukacija novinarki o njihovim pravima, uključujući i rodno zasnovano nasilje, jedan je od glavnih problema s kojima se suočavaju novinarke i zbog čega rijetko prijavljuju napade, diskriminaciju ili mobing na radnom mjestu, priopćeno je Udruženja BH novinari.

Također, dugotrajnost sudskih postupaka i razočaranost u pravosudni sistem razlozi su zbog kojih novinarke i druge medijske uposlenice ne vjeruju da će biti adekvatno zaštićene, pa u nekim slučajevima deceniju i više trpe različite oblike profesionalnog i rodnog nasilja.

Projekt koordinatorica BH novinara Milica Andrijašević istaknula je da je neophodno umrežavanje novinarki kako bi se na efikasniji način one same zaštitile od rodno zasnovanog nasilja i kršenja profesionalnih prava, ali i da bi se izborile za bolji položaja unutar medijskih kuća.

"Najveća disproporcija u zastupljenosti žena i muškaraca na glavnim upravljačkim mjestima je u televizijskom sektoru. Čak tri četvrtine direktora i glavnih i odgovornih urednika u ovom sektoru čine muškarci, a žene samo 15,8 posto. Općenito, udio žena na pozicijama direktorice u medijima iznosi 25,3, a muškaraca 74,7 posto", istaknula je Andrijašević.

Ona je dodala kako je u istraživanju BH novinara navedeno da su novinarke angažirane na problematiziranju jednostavnijih i manje atraktivnih tema i medijskih sadržaja, posebice u informativnim programima te da često pod pritiskom uredničkih kolegija prihvaćaju teme koje su jednostavnijeg karaktera.

Fatima Bećirović iz Gender centra Federacije BIH naglasila je kako su, pored diskriminacije, novinarke i druge medijske djelatnice izloženije različitim oblicima profesionalnog stresa.

"Novinari i novinarke su veoma često meta napada, bez obzira na spolnu pripadnost upravo zbog profesije kojom se bave. Zaista je poražavajuća činjenica da je od 120 prijavljenih slučajeva kršenja prava novinara, sankcionirano samo oko 30 posto", upozorila je Bećirović.

Dodala je kako novinarke često nemaju vremena za napredovanje u svojoj profesiji zbog toga što bh. društvo nije na adekvatan način primijenilo rodnu ravnopravnost i nema jednake stimulativne mjere za profesionalno napredovanje muškaraca i žena.

Predsjednik BHN Kluba novinara Bosanska Posavina Admir Kadrić istaknuo je kako muške kolege u medijima moraju više raditi na rodnoj ravnopravnosti unutra medijskih kuća i omogućiti kolegicama novinarkama da rade bolji posao, brže napreduju i budu izabrane na rukovodeće pozicije. 
"Prokletstvo našeg posla je želja i trka za informacijama, a manje imamo vremena da se bavimo profesionalnim napredovanjem ili jačanjem položaja novinarki unutar redakcija", dodao je Kadrić.

Pored svih faktora koji utiču na objektivni rad medija i položaj novinarki i novinara u regiji Brčko Distrikta jeste manjak financijske podrške i relativno male plaće u novinarskoj profesiji. Dugogodišnja novinarka i dopisnica EuroBlica Cvijeta Kovačević objasnila je kako se novinarski posao u većini slučajeva smatra muškim poslom.

"Novinarke se često omalovažavaju jer im se daju lakši zadaci, pošto se smatraju nedovoljno kompetentnim za istraživanje, izvršenje 'težih tema'", naglasila je Kovačević.

Ona je dodala kako su lokalne vlasti Brčko distrikta otvorene prema novinarima i novinarkama, i jedne su od rijetkih koja dopušta prisustvo medijima tijekom sjednica i zakonodavne i izvršne vlasti, zbog čega vjeruje kako će biti zainteresirani i za vlastiti doprinos poboljšanju položaja novinarki u Brčko Distriktu.

Radionica u Brčkom održana je u okviru programa "Jačanje mreže novinarki u BiH" koji realizira Udruženje BH novinari kroz USAID-ov Program osnaživanje nezavisnih medija (IMEP) i uz podršku organizacije Free Press Unlimited iz Nizozemske.

(Fena / Haris Ahbabović)