"Dok ne kažemo ko je odgovoran, ništa od priče u parlamentu", rekla je Krišto u raspravi o Informaciji Savjeta ministara o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u BiH s osvrtom na aktuelnu bezbjednosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona. 

Ističući da je riječ o važnom pitanju u BiH, Krišto je upozorila da nadležne institucije ne poštuju zakone, u prvom redu Zakon o azilu i Zakon o strancima. 

"Sve druge stvari - komisije, privremene mjere, vapaj za dodatnim finansijama, samo su izgovor za nečinjenje", rekla je Krišto. 

Prema njenim riječima, predlaganje bilo kakvih zaključaka u parlamentu ne može biti snažnije od zakona. 

Ona je zato uputila poziv institucijama BiH, prije svega Savjetu ministara, da rade u skladu sa svojim nadležnostima. 

Raspravu o ovoj tački dnevnog reda otvorio je poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Dragan Mektić, koji je i ministar bezbjednosti u Savjetu ministara, navodeći da je zaključno sa 24. junom u BiH registrovano 10.595 ilegalnih migranata, od kojih je 9.919 iskazalo namjeru za azil. 

"Njih samo 196 podnijelo je zahtjev za azil, ali se u toku postupka nisu pojavili, zbog čega je pretpostavka da su napustili BiH i postupak je obustavljen", dodao je Mektić. 

On je naveo da su u BiH, uglavnom iz Hrvatske, na osnovu readmisije vraćena 324 strana državljanina, a isto toliko ih je po istom osnovu BiH predala, uglavnom Srbiji. 

Podsjećajući da su u toku 2018. godine u BiH registrovane oko 23.000 ilegalnih migranata, Mektić je na osnovu dosadašnjih podataka ocijenio da njihov broj u ovoj godini neće premašiti tu cifru. 

On je dodao da je pogrešna percepcija da je u ovoj godini došlo do enormnog povećanja broja migranata. 

Mektić je precizirao da migranti u BiH dolaze iz pravca EU - iz Bugarske i Grčke, rutama koje vode preko Srbije, odnosno Albanije i Crne Gore. 

"U toku prošle godine spriječeno je oko 15.000 migranata da uđu u BiH", rekao je Mektić. 

Prema njegovim riječima, ključni problem migracija je da se spriječi njihov ulazak preko istočne granice BiH, ali za to nedostaju snage. 

"Problem je što je nepopunjeno više od 500 mjesta, odnosno više od jedne petine kapaciteta Granične policije ", naveo je Mektić i dodao da je problem i nedostatak finansijskih sredstava za bolje opremanje Granične policije u cilju zaštite granice. 

On je naveo da za ovo nije bilo razumijevanja prilikom donošenja budžeta BiH za 2018. godinu, a da se to prenijelo i na ovu godinu. 

Prema Mektićevim riječima, jedini cilj migranata kad uđu u BiH jeste da što prije prođu kroz BiH, pri čemu ih put vodi uglavnom ka Unsko-sanskom kantonu, odakle im je najbliže da preko Hrvatske stignu do Slovenije i tako uđu u Šengensku zonu. 

"Od 23.000 ilegalnih migranata koji su prošle godine ušli u BiH, blizu 20.000 njih je izašlo iz BiH, što znači da oni tranzitiraju kroz BiH", istakao je Mektić i dodao da je od ovogodišnjih 10.000 migranata njih oko 50 odsto napustilo BiH. 

Mektić je naveo da se odgovornim za suočavanje sa problemom ilegalnih migracija, od zaštite granica do humanitarnog zbrinjavanja migranata, smatra isključivo Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara iako to nije uloga ovog ministarstva. 

Većina drugih poslanika koji su učestvovali u raspravi o ovoj tački dnevnog reda ocijenili su da je potrebna značajnija akcija svih institucija u vezi sa problemom migrantske krize i da je potrebno sistemski pristupiti rješavanju ovog problema. 

Nermin Nikšić iz SDP-a upozorio je da ilegalne migrante u BiH dovode organizovane kriminalne grupe koje se bave krijumčarenjem ljudima. 

Nikšić je rekao da od Agencije za istrage i zaštitu i pravosudnih institucija očekuje da prekinu rute ilegalnog ulaska migranata i procesuiraju odgovorne, a od nadležnih institucija da se uključe u utvrđivanje tačnog identiteta migranata. 

"Posebno pozivam predstavnike međunarodne zajednice da ne morališu i da pruže podršku BiH. Migranti ne žele ostati u BiH i licemjerno je da nam oni koji su zatvorili granice EU drže pridike", istakao je Nikšić. 

Edita Đapo iz SBB-a navela je procjenu Međunarodne organizacije za migracije /IOM/ da su mreže za krijumčarenje ljudima zaradile 40 miliona evra na osnovu krijumčarenja migranata. 

Prema njenim riječima, podatak je IOM-a da tranzit jednog ilegalnog migranta kroz BiH košta 1.500 evra. 

Poslanik PDP-a Branislav Borenović upozorio je da među ilegalnim migrantima u BiH ima bezbjednosno interesantnih lica, zbog čega treba biti oprezan, ali da najveći broj njih isključivo želi da što prije napusti BiH i uđe u EU. 

Ističući da je iluzija da će se migrantska kriza riješiti ako se migrantski centri rasporede po cijeloj BiH Borenović je ocijenio da sve institucije koje imaju nadležnost za upravljanjem ovim prbolemom trebaju da se maksimalno angažuju. 

Jasmin Emrić iz A-SDA upozorio je da migranti, kojih je najviše u Unsko-sanskom kantonu, predstavljaju veliki bezbjednosni problem za tamošnje vlasti i stanovništvo. 

Emrić je naveo da su u Unsko-sanskom kantonu i tamošnjim lokalnim zajednicama migranti počinili veliki broj krivičnih djela i djela u vezi sa javnim redom i mirom, od ubistava, pokušaja ubistava, masovnih tuča do požara i krađa. 

"Svi koje migrantska kriza ne dotiče, prave se da nema problema", rekao je Emrić, konstatujući da ova kriza nije od juče i da traje godinama. 

Nakon što je obavljena rasprava o migrantskoj krizi, data je pauza nakon koje će uslijediti glasanje o tačkama dnevnog reda hitne sjednice Predstavničkog doma.


(SRNA/Amila Alijagić)