2.10.2019. 13:43
0
Sarajlija traži fotografije ubijenog brata i čuva uspomene na opsadu na stranici "Aleja snajpera"
Internetska stranica “Aleja snajpera” pokušava objediniti sve ratne fotografije Sarajeva, a za njenog pokretača Džemila Hodžića, kome je bilo devet godina na početku rata, ovaj projekat bi mogao biti način da pronađe još fotografija i anegdota o svom starijem bratu Amelu, koji je kao šesnaestogodišnjak ubijen u maju 1995.

On je – prema podacima nevladinih organizacija i udruženja žrtava, dok zvanični podaci ne postoje – jedan od ukupno 1.601 dječaka i djevojčice koji su izgubili živote tokom opsade.

PreporučujemoSamir Dizdarević pred studentima u Velikoj Britaniji govorio o gubitku oca u ratu

“Kroz ovaj projekat i svoju priču pokrenuo sam potragu za bilo kakvim fotografijama mog brata Amela, pa koristim ovu priliku da apelujem na sve one koji možda imaju neku njegovu sliku, neku priču, da to podijele sa mnom”, govori Hodžić pozivajući ljude da ga kontaktiraju putem stranice “Aleja snajpera”.

U njegovoj ličnoj priči na toj stranici Hodžić piše o prekinutom djetinjstvu i smrti brata. Priznaje da je za njega to bio težak zadatak.

“Držao sam to u sebi toliko godina (…) kao da me je bilo stid da pričam o svojoj ličnoj tragediji, jer je bilo toliko drugih”, objašnjava on.

“Na kraju, teško je naći ikoga da nije patio [u ratu]”, dodaje.
Takva prisjećanja mogu biti bolna, ali Hodžić insistira da ih je važno dokumentovati.

“Važni su detalji – svaka anegdota, svaka slika, svaki omot čokolade, sve su to djelići šire slike nas koji smo preživjeli rat, opsadu”, kaže Hodžić.
“Ne želim da osuđujem nikoga, ali volio bih pozvati ljude da pišu, čak i ako to urade anonimno. Bilo šta, bilo kad. Ja sam odlučio da pišem i moram priznati da mi to pomaže”, dodaje on.

Rijetke ratne fotografije

Stranica “Aleja snajpera” je pokušaj prikupljanja i čuvanja svih fotografija iz ratnog Sarajeva na jednom mjestu, uz uspostavu trajnog izvora koji će biti lako dostupan svima koji žele naći fotografije iz 90-ih godina prošlog stoljeća, kada je glavni grad Bosne i Hercegovine bio pod opsadom.

“Kao što možete primijetiti, na društvenim medijima Facebooku i Instagramu postoje mnoge grupe koje objavljuju tu vrstu materijala koji bi trebalo arhivirati, jer ako neko odluči da zatvori tu stranicu, one će nestati”, kaže za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) osnivač stranice Džemil Hodžić, koji sada živi i radi u Kataru.

Mnoge od tih online grupa su jedino mjesto gdje Sarajlije mogu pronaći svoje ili fotografije članova svojih porodica snimljene za vrijeme najduže opsade nekog evropskog grada u savremenoj historiji.

Te online grupe je teško pretraživati, a većina ih ne navodi precizne izvore fotografija ili tačne informacije, zbog čega je Hodžić u augustu ove godine odlučio da uz određenu pomoć svojih prijatelja pokrene stranicu “Aleja snajpera”.

“Nemam nikakvih fotografija odrastanja za vrijeme rata u Sarajevu, jer nismo imali mogućnosti [da ih napravimo], niti bilo ko od moje rodbine, i to je nešto o čemu stalno razmišljam”, kaže on.

“Smeta mi što nemam nikakve školske, rođendanske ili porodične fotografije iz tog razdoblja. Jedna jedina fotografija iz tog vremena bi me beskrajno obradovala”, napisao je Hodžić u svojoj ličnoj priči na stranici “Aleja snajpera”.
On je u kontaktu s mnogim ratnim fotografima koji su u to vrijeme bili u Sarajevu i drugim dijelovima BiH, i navodi da je dosta njih voljno dati svoj doprinos projektu.

Baština istine

Zbog različitih tumačenja ratne historije zemlje usljed etničkih podjela i negiranja ratnih zločina, važno je da oni koji su preživjeli sukob istinito ispričaju svoje priče, kaže Hodžić.
“Ne možemo dozvoliti da neko mijenja istoriju, da nanovo piše udžbenike i da nas tjera da prihvatamo njegovu izvrnutu priču”, tvrdi on.

Buduće generacije, dodaje Hodžić, moraju naslijediti baštinu istine i jasne činjenice o ratu.
“Ponavljanje priče je jedini način da se uzvrati fašistima i ratnim zločincima”, kaže on.

Protiv direktno odgovornih za ubistva i ranjavanja hiljada Sarajlija tokom opsade grada, pred Tužilaštvom BiH nikada nije podignuta nijedna optužnica, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Haški tribunal je Stanislava Galića proglasio krivim za kampanju terorisanja civila u Sarajevu u periodu od 1992. do 1994. godine, dok je bio komdandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS)
.
U Haagu je, osim Galića, za terorisanje građana Sarajeva osuđen i njegov nasljednik na poziciji komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Dragomir Milošević.

Za kampanju terora nad civilima snajperskim i artiljerijskim napadima osuđeni su i bivši politički i vojni vođa Republike Srpske – Radovan Karadžić pravosnažno i Ratko Mladić prvostepeno.

PreporučujemoProfesor dizajna iz BiH izabran za dekana prestižnog fakulteta u Kataru

Hodžić i dalje posjećuje Sarajevo i to uglavnom tokom ljeta, te kaže da je njegov primarni osjećaj o rodnom gradu – ponos.

“Sarajevo samo po sebi predstavlja ponos (…) Koliko god čudno i neshvatljivo zvučalo, ja podignem glavu pred spomenikom ubijenoj djeci, gdje je i ime moga brata. Ponosno pokažem urezano ime svom sinu, koji se zove isto kao moj brat”, objašnjava on.

“Ponosan sam na sve one koji su izgubili živote za naš grad. Vojnike. Bolničare. Novinare. Djecu. Roditelje. Fotografe. Ovaj grad zna kako da cijeni one koji ga vole.”


(BIRN / Lejla Trle) 

0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.