"Handke je dijelu svog književnog opusa i u brojnim javnim nastupima svoju subjektivnu verziju historije bez ikakvog osnova suprotstavljao i činjenicama, koje su višestruko presuđene pred međunarodnim sudovima UN-a. Konkretno, on je u svojim putopisima Zimsko putovanje ka rijekama Dunav, Sava, Morava i Drina (1996), Ljetni dodatak Zimskom putovanju (1996), u svojim reportažama o Haaškom tribunalu, u svojoj drami Vožnja čunom (1999), relativizirao i dovodio u pitanje genocid i zločine počinjene u Srebrenici, Višegradu, Tuzli, Sarajevu, i time se ogriješio o historijsku istinu, ali i nanio štetu samoj književnosti. Također je iskazivao nesumnjivu podršku diktatorskom režimu i samoj ličnosti Slobodana Miloševića, ostajući mu vjeran sve do kraja, a konstantno se pogrdno i uvredljivo izražavao o predstavnicima opozicije tom režimu", stoji u reakciji.

Kako navode, u nekoliko svojih eseja (npr. Süddeutsche Zeitung, 01. 06.2006.) i intervjuima (npr, Ketzerbriefe 169/2011) direktno je ne samo negirao da se u Srebrenici dogodio genocid, nego je čak i iskazao stanovitu podršku "osvetničkoj akciji srpske strane", kako ju je sam nazvao.

"Izravno je i vrijeđao te ponižavao žrtve genocida, ističući kako 'ne vjeruje u tugu Majki Srebrenice'. Uzimajući u obzir činjenicu da se Nobelovom nagradom odlikuje vrhunska književnost 'u idealističkom pravcu', kako stoji u statutu Nobelovog komiteta, a da se Handke svojim sveukupnim djelovanjem višestruko i grubo ogriješio o temeljna humanistička načela, pozivamo Nobelov komitet da povuče odluku i barem donekle spasi svoju čast", stoji u reakciji, prenosi N1.


(Admir Oručević)