Požari koji proteklih dana bukte širom BiH zabrinuli su struku koja upozorava da se šume teško oporavljaju od požara, a naročito kada je riječ o nepristupačnim terenima gdje je otežano i gašenje i kasnije pošumljavanje.
Dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić u razgovoru za Novinsku agenciju Patria navodi da je u 99% slučajeva u pitanju ljudski faktor.
„Naučno je dokazano da je fluktuacija požara početkom proljeća kada stanovništvo priprema zemljište za poljoprivredne radove, te drugi tokom ljeta. Jasno je da se sad svi bavimo korona virusom, ali moramo razmišljati i šta ćemo nakon korone“, kazao je Dautbašić.
On je upozorio da izrazito suho vrijeme i jak vjetar pogoduju širenju požara koji vrlo brzo izmiče kontroli. Ističe da se i sada pokazuje da sistem u FBiH ne funkcioniše, a da država uopšte ne brine o svom najvrijednijem prirodnom bogatstvu. Šume su prepuštene kantonima na upravljanje.
Dekan Dautbašić navodi i da i dalje postoji opasnost od požara s obzirom na period stabilnih vremenskih prilika bez padavina.
„Molim građane da se suzdrže od paljenja vatre na svojim imanjima, postoje i drugi načini uređenja zemljišta. Kako Krizni štab donosi različite mjere potrebno je zabraniti i paljenje vatre 50 metara od ruba šume. Prognoze su da nas čeka i toplo i suho ljeto čime se povećava rizik od izbijanja požara“, kazao je Dautbašić.
Na kraju dodaje da znanja i struke ima, ali da država nije ništa učinila da zaštiti svoje prirodno bogatstvo.
Ministarstvo sigurnosti BiH zaprimilo je pozive za pomoć gašenja požara u Srebreniku, Ruištu, Čvrsnici, Tuzli, Prozor-Rami i Lukavcu. Požari su zahvatili i područje Nišićke visoravni i Čevljanovića, a prema informacijama kojima raspolaže Patria oni su podmetnuti.
Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (UŠIT FBiH) danas se oglasilo saopćenjem za javnost u kojem upozorava javnost i državne institucije o neophodnosti efikasnijeg pristupa ovom važnom problemu i sveobuhvatne zaštite šumskih resursa od šumskih požara i uključivanja svih relevantnih državnih institucija od Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, SIPA-e, tužilaštava sa svih nivoa vlasti, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, entiteskih i kantonalnih resornih ministarstava šumarstva i ministarstava unutarnjih poslova, da se hitno reaguje, istraži i kazne pojedinci ili organizovane grupe sa najstrožijim propisanim zakonskim kaznama za svu štetu koju su prouzrokovali paljenjem šumskih požara, a ona je trenutno nesaglediva na šumskim ekosistemima, kako u ekonomskom i ekološkom, tako i svakom drugom pogledu.
„Krajnji rezultat za posljedicu ima deforestaciju, odnosno nestanak šuma određenog područja sa svim negativnim konsekvencama po život čovjeka. Ovo vanredno stanje ne znači da se može raditi što se hoće i trenutak je da državne institucije hitno djeluju. Zbog prijeteće situacije po pitanju šumskih požara, Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine, upućuje apel za donošenje Zakona o zaštiti šuma na državnom nivou, donošenju Zakona o šumama FBiH, jer je još jednom potvrđeno da bez koordinirane aktivnosti sa državne i entitetske razine, kantoni sami u okviru svojih nadležnosti i ekonomskih parametara ne mogu se sami boriti sa ovim problemom, jer ovakve i slične pojave ne poznaju nikakve granice. Zbog nepostojanja pravnog okvira za šume na nivou BiH i FBiH, ne postoje odgovarajuće službe koje bi se bavile politikom iz Integralne zaštite šuma, koje bi imale svoj preventivni i represivni karakter na nivou države Bosne i Hercegovine i FBiH", navodi se.
Šumarska struka kao najpozvanija, upozorava i sugeriše nadležnim institucijama svih nivoa vlasti u BiH da se pitanje bespravnih sječa, kao i pitanje pojave velikog broja šumskih požara mora sistemski riješti jer smo odgovorni pred ovim i budućim generacijama koje će doći.
„Ne smije se ponoviti 2012. godina po broju požara, opožarenom površinom i prouzrokovanoj direktnoj i indirektnoj šteti na šumi i šumskom zemljištu u FBiH. Obračunata direktna šteta za 2012. godini je oko 50 miliona KM, dok je indirektna šteta znatno veća i prema svjetskim parametrima dostižu od 10 do 17 puta veću vrijednost u odnosu na direktnu štetu“, navode iz UŠIT FBiH.
(Patria)