Problem Pelješkog mosta: Pomorsko društvo BiH uputilo upozorenje i prijedlog rješenja institucijama
Bosna i Hercegovina (BiH) je kao jedna od nasljednica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) postala članica Konvencije UN o pravu mora 12. januara 1994. godine kada je učinjena notifikacija o sukcesiji i pristupu. Na taj način BiH je naslijedila sva prava mora koja je imala kao jedna od šest rebublika SFRJ, uključujući unutrašnje morske vode u dijelu Jadranskog obalnog mora BiH, te pravo slobodnog pristupa otvorenom moru.
Republika Hrvatska (RH) je, umjesto da sporazumno sa BiH definiše plovni put slobodnog pristupa otvorenom moru BiH, usvojila Pomorski zakonik (08.12.2004., objavljeno: NN br. 181/2004 od 21.12.2004.), kojim je RH proglasila svoje unutrašnje morske vode, koje neprekidno obuhvataju i unutrašnje morske vode BiH. Ovim zakonikom RH je utvrdila da se “Suverenitet RH na moru prostire na unutarnje morske vode...”
Na taj način RH je ugrozila suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te oduzela sva morska prava koja BiH ima kao obalna država. Ovakvo stanje odnosa RH prema BiH je neodrživo i toga su svjesni svi u RH i o tome su mnogi ugledni zvaničnici i eksperti pisali i govorili, pa je politika RH izmislila gradnju Pelješkog mosta, pored mnogih racionalnijih i pouzdanijih opcija, s ciljem, kako kažu „povezivanja kopnenog teritorija juga RH“.
Tijesno vezano s tim su izmislili da oni „daju BiH neškodljivi prolaz“, koji je inače garanotvano međunarodno pravo svih, kako na moru, tako na rijekama, cestama i sl.
Uzimajući u obzir naprijed navedena zakonska rješenja RH, u vezi suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i ostalih prava mora, Pelješki most je naizgled jedan mali problem na koji i ne treba obraćati pažnju, pored ovih velikih i važnih pitanja. Međutim, pravno to je potpuno drugačije: RH gradi Pelješki most kako bi dobila pomorsko dobro kao opće dobro od interesa za RH, na kojem ima njezinu posebnu zaštitu, a kojim se upravlja, koristi, te upotrebljava i štiti na način propisan zakonom.
Na ovom pomorskom dobru kao i na svakom drugom RH stiče državni suverenitet. U tim okolnostima Pelješki most kao pomorsko dobro RH postaje pravna i fizička prepreka ostvarivanju međunarodnog prava BiH za slobodan pristup otvorenom moru, jer nastaje pravni konflikt.
To je svakako jedan od važnijih, ali skrivenih ciljeva gradnje Pelješkog mosta. Na taj način bi se pomorska teritorija BiH trajno zatvorila i ostala u statusu pokrajine RH kao što je to i danas prema zakonodavstvu RH, a što je suprotno Konvenciji o teritorijalnom moru i susjednim zonama (1958.),
Konvenciji UN o pravu mora (1982.) i zakonodavstvu BiH.
RJEŠENJE PROBLEMA:
U okviru proklamovanih dobrosusjedskih odnosa BiH i RH, hitno pokrenuti inicijativu za utvrđivanje plovnog puta Bih za slobodan pristup otvorenom moru i da se pravosnažnost ptrebnih dokumenata postigne prije završtka gradnje Pelješkog mosta.