Traže da takvo obilježje bude podignuto u centru Sarajeva i pozivaju gradske vlasti da ga izgrade bez daljnjeg odlaganja kao mjesto sjećanja koje bi simbolično pokazalo da je Sarajevo, koje je pretrpjelo najdužu opsadu i iskustvo najsvirepijih ubistava civila tokom ratnog perioda, spremno 'osuditi zločin u vlastitim redovima i započeti proces javnog konstruktivnog suočavanja s prošlošću'. Time bi jasno dali do znanja da u Sarajevu nema "ali", navode ova udruženja.

- Želimo se javno sjetiti da je prošlo 27 godina od počinjenih ratnih zločina na lokalitetu Kazani. Duboko vjerujemo da naši ubijeni sugrađani i komšije zaslužuju naše sjećanje. Na tom mjestu podno Trebevića su tokom 1992. i 1993. godine, u vrijeme opsade grada, na najsvirepiji način, od pripadnika Armije RBiH pod vođstvom Mušana Topalovića Cace, ubijani građani glavnog grada Bosne i Hercegovine. Za ovaj ratni zločin, od 1996. godine na kazne od deset mjeseci do šest godina zatvora osuđeno je 14 bivših vojnika Armije RBiH. Topalović je ubijen pri pokušaju bijega 1993. nakon što je uhapšen u akciji „Trebević II“, akciji policijskih i vojnih snaga koju su organizovali tadašnje Predsjedništvo RBiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova RBiH i Armija RBiH - navedeno je u saopćenju koje su potpisali predstavnici Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Foruma ZFD Bosna i Hercegovina, Mreže za izgradnju mira i Centra za nenasilnu akciju (CNA).

Iz duboke jame na lokalitetu Kazana, nakon rata su u više ekshumacija pronađeni  posmrtni ostaci građana Sarajeva, 23 žrtve, od kojih je do sada identifikovano 15, podsjećaju ova udruženja. Riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starih u momentu smrti od 27 do 66 godina. Od identifikovanih žrtava, dvije su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna bošnjačke i deset srpske nacionalnosti.

Inicijativa za izgradnju spomenika koji bi bio posvećen ovim žrtvama pokrenuta je 2011. godine, a ponovljena 2015. i 2017.

Grad Sarajevo je 2012. godine usvojio inicijativu, a 2019. godine je obećano da će spomenik biti podignut 2020., što nije učinjeno do sada.

- U augustu 2020. uputili smo dopis potpredsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine Milanu Dunoviću, gradonačelniku Sarajeva Abdulahu Skaki i predsjedavajućem Gradskog vijeća Igoru Gavriću, s pitanjima: u kojoj je fazi podizanje spomenika i da li možemo očekivati da će grad Sarajevo ove godine podignuti spomenik ubijenim građanima Sarajeva na Kazanima? Da li su sredstva za izradu idejnog rješenja i dalje dostupna? Kada će objaviti konkurs za idejno rješenje spomenika? Da li je odlučeno na kojoj lokaciji će spomenik biti podignut?

Dobili smo odgovor od potpredsjednika FBiH Milana Dunovića, u kojem je navedeno da je kabinet potpredsjednika FBiH u mandatu Svetozara Pudarića izdvojio sredstva za izradu idejnog rješenja te ista sredstva prebacio Gradu Sarajevu. Nije upoznat da li je gradska uprava poduzela neophodne korake za realizaciju projekta. Također, ista institucija je u više navrata insistirala kod gradske uprave Sarajeva da im se dostavi informacija zašto izgradnja spomenika nije realizovana, ali do danas nisu dobili tražene informacije.

Prema odgovoru kojeg smo dobili od predsjedavajućeg Gradskog vijeća Igora Gavrića, na prijedlog gradonačelnika i komisije za spomenike Gradskog vijeća, 2020. godine je uvrštena odluka o podizanju spomen-obilježja na Kazanima, i to kako navode, u martu mjesecu je razmatran nacrt odluke, dok je u maju bilo planirano usvajanje prijedloga ove odluke. Na realizaciju se još uvijek čeka. Mi ovom prilikom pozdravljamo ovu odluku i nadamo se što bržoj realizaciji - navedeno je u saopćenju.

Potpisnici saopćenja dalje navode da još čekaju gradonačelnikov odgovor na njihov upit - zašto nije došlo do realizacije projekta.

Zahtijevaju da spomenik ubijenim žrtvama Kazana bude u centru Sarajeva jer, kako navode, to obilježje treba da bude primjer samokritičnog suočavanja s vlastitim zločinima, kao i primjer moralne obaveze građana Sarajeva da odaju počast sugrađanima ubijenim na Kazanima.

(Fena)