Svjedočeći pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, Tegeltija se osvrnuo na brojna pitanja članova te komisije, koja se tiču zastoja na reformskom putu BiH, a prvom redu na (ne)dononošenje - zakona o javnim nabavkama, zakona o sprečavanju sukoba interesa i zakona o VSTV-u BiH.

Naveo je kako je zakon o javnim nabavkama upućen u proceduru, a da su dva potonja u završnoj fazi izrade u Ministarstvu pravde BiH, ali nije mogao precizirati kada će to uslijediti, dodavši da to može provjeriti i o tome Komisiju obavijestiti u pisanoj formi.  

U osvrtu na zakon o VSTV-u BiH, Tegeltija je kazao kako taj zakon nailazi na neslaganje u RS-u te da je stav predstavnika vlasti iz tog bh. entiteta - da treba pristupiti cjelovitoj reformi pravosudnog sistema u BiH.

Odgovarajući na upit u kontekstu odnosa između VMBiH i Ministarstva pravde BiH, a povodom kašnjenja u donošenju neophodnih reformskih zakona, predsjedavajući VMBiH je ustvrdio kako su ovlaštenja ministara u tom izvršnom tijelu mnogo veća nego što je slučaj na entitetskom nivou, te da se on drži strogo vlastitih ovlaštenja, u skladu sa Zakonom o VMBiH.

Privremena istražna komisija ostala je uskraćena za precizne odgovore na brojna konkretna pitanja za koja su njeni članovi bili zainteresirani, a koja se tiču, prije svega, dinamike donošenja reformskih zakona u skladu s 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, što je uvjet za sticanje statusa zemlje-kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).   

Na to je ukazao i predsjedavjući Privremene istražne komisije Damir Arnaut, koji je nakon okončanja sjednice kazao kako je Tegeltijino svjedočenje opterećeno brojnim formalizmima.

- Njegovo svjedočenje je zaista obilovalo nepotrebnim formalizmima, s obzirom na to da se glavna i možda jedina tema današnjeg svjedočenja odnosila na sposobnost Bosne i Hercegovine da se integriše u evropske procese, odnosno da dobije kandidatski status za članstvo u EU – istaknuo je Arnaut.

Dodao je kako u kontekstu 14 spomenutih prioriteta, tri zakona još nisu razmatrana ni na jednoj sjednici Predstavničkog, odnosno Doma naroda PSBiH.

Arnaut je najavio kako će naredna sjednica, vjerovatno, uslijediti 10. marta, kada će biti uspostavljen link (videopoziv) sa predstavnicima Kongresa Sjedinjenih Američkih Država u vezi s pisanjem izvještaja Privremene istražne komisije, odnosno posla koji predstoji, a koji bi trebao biti okončan do maja, ili juna o.g.

Ukratko se osvrnuo i na sadržaj prethodne sjednice Komisije na kojoj su saslušane dvije tužiteljice i članice Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH - Berina Alihodžić i Biljana Simeunović.

Sublimirajući njihova mišljenja i stavove, Arnaut je kazao kako "nepostojanje CMS sistema u Tužiteljstvu BiH predstavlja jasno kršenje Pravila te da bi kao takvo trebalo povući disciplinsku odgovornost".

- To je nešto čime se nadležne institucije definitivno trebaju pozabaviti – bio je izričit predsjedavajući Privremene istražne komisije Predstavničkog doma PSBiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH.

(Fena)