Za zadovoljenje fizioloških potreba, čovjek se služi atmosferskom (cisterne), površinskom (vodovodi) i podzemnom (bunari) vodom. Vodovodna voda higijenski je najsigurnija. S obzirom na stalni nadzor, vodovod pruža higijenski besprijekornu vodu. Međutim, ako dođe do zagađenja vodovoda, javljaju se velike hidrične epidemije u kojima u kratkom roku može oboljeti velik broj ljudi. Javljaju se poslije velikih kiša, pljuskova, otapanja snijega, poplava, potresa, gradnji i kopanja duž vodovodnih cijevi. Posljedice zagađenja vode mogu biti bacilarna i amebna dizenterija, zarazna žutica, pa i dječja paraliza.

Loše jutarnje navike i kako ih izbeći

“Izvorište Krušcica je napravljeno početkom 1970.-ih godina, dakle to su stare cijevi, star sistem za hlorisanje.  Obraćali smo se od općinskih do kantonalnih vlasti da riješimo taj problem, međutim nismo naišli na pozitivan odgovor. Uputili smo i prijedlog gotovog projekta vodozahvata gdje je predloženo da se Krušćica u potupnosti zaobiđe. Ipak, sve je ostalo na našim prijedlozima”, istakao je danas za Face TV direktor Vodovoda i kanalizacije Husref Duraković.

Bakterija koja je pronađena u vodi sa koje se napaja većina Bugojna sa izvorišta Kruščica zove se Koliformna bakterija, saznaje portal Bugojno Danas od izvora bliskog Vodovodu i kanalizaciji.

Na nalazu piše da bez obzira na prisustvo bakterije, ne ugrožava čovjeka. A o kakvim bakterijama se radi, pročitajte u nastavku:

Koliformne bakterije su primarno nepatogene i normalno obitavaju u donjem intestinalnom traktu (debelom crijevu) čovjeka i toplokrvnih životinja, gdje su odgovorne za pravilnu probavu hrane. Koliformne bakterije se izlučuju fekalijama, te dospijevaju u otpadne vode, a preko njih u prirodne vode recipijente otpadnih voda. Ukoliko su u fekalijama prisutne i patogene bakterije, one će također dospjeti zajedno s koliformnim bakterijama u otpadne i prirodne vode. Dakle, ukoliko su prirodne vode (potoci, rijeke, jezera) opterećeni fekalijama, patogene bakterije, virusi i paraziti također mogu biti prisutni, predstavljajući opasnost za zdravlje ljudima koji dolaze u kontakt s vodom. Od patogenih bakterija tako mogu biti prisutni uzročnici: kolere (Vibrio cholerae), tifusa (Salmonella typhi), slamoneloze (Salmonella), dizenterije (Shigella), gastroenteritisa (Campylobacter jejuni). Mnoge patogene bakterije prisutne su u okolišu u niskim koncentracijama, te je njihova detekcija teška. Stoga se koriste tzv. indikatorske bakterije za detekciju vjerojatne prisutnosti patogenih bakterija. Indikatorske bakterije su primarno nepatogene i prirodno se izlučuju u velikom broju iz ljudskog i životinjskog intestinalnog trakta. Koliformne bakterije i fekalni streptokoki ili enterokoki su najpodobnija grupa indikatorskih bakterija za vrednovanje higijenske kvalitete vode.

Koliformne bakterije uključuju 15 vrsta bakterija iz porodice Enterobacteriaceae, koja spada u 5. grupu Bergey-evog priručnika za determinativnu bakteriologiju (fakultativno anaerobni Gram-negativni štapići). Koliformne bakterije su primarno nepatogene i uglavnom su uvjetni (oportunistički) patogeni, što znači da će se infekcija pojaviti u slučaju oslabljenog imuniteta zbog postojeće neke druge bolesti ili predispozicije za oboljenje. Koliformne bakterije tako mogu uzrokovati različite infekcije.

Rod Citrobacter: oportunistički patogeni, C. diversus može uzrokovati neonatalni meningitis.
Rod Enterobacter (E. cloacae, E. sakazakii, E. aerogenes, E. agglomerans, E. gergoviae): oportunistički patogeni, mogu uzrokovati infekcije urinarnog trakta, septikemiju i meningitis.

Rod Escherichia: sojevi koji sadrže enterotoksine i/ili druge faktore virulencije (uključujući faktor invazivnosti i kolonizacije) uzrokuju alimentarne toksiko-infekcije (simptomi popraćeni mučninom, povraćanjem, diarejom, povišenom temperaturom). Često uzrokuju infekcije urinarnog trakta, hospitalne (nozokomijalne) infekcije, septikemiju i meningitis.

Rod Klebsiella: oportunistički patogeni, mogu uzrokovati bakteremiju, pneumoniju, infekcije urinarnog trakta i nozokomijalne infekcije.
Rod Morganella: oportunistički patogeni, mogu uzrokovati bakteremiju, infekcije urinarnog i respiratornog trakta.

DEZINFEKCIJA VODE ZA PIĆE

Voda sumnjive kvalitete mora se pročistiti, filtrirati i dezinficirati. Postoji nekoliko načina za uništavanje štetnih klica u vodi:

– kuhanjem: kuhajte vodu da kipi pet do 10 minuta
– tabletama za dezinfekciju vode koje se prodaju u ljekarnama: obično se jedna do dvije tablete stavljaju na litru vode

– jodnom tinkturom: u litru vode ukapa se šest do osam kapi jodne tinkture, a mješavina mora zatim odstajati najmanje pola sata.


(Admir Oručević)