Ozvaničenju početka radova prisustvovat će Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, Stefano Ellero, šef Kooperacija pri Delegaciji EU u BiH, Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, Manuela Naessl, direktorica EBRD-a u BiH, Dušan Topić, direktor Autoputeva Republike Srpske i Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja.

Riječ je o šest kilometara dugoj dionici na pravcu od Kostajnice do Putnikovog brda, koja je poznata i kao „Dobojska obilaznica“. Na ovoj dionici bit će izgrađeno nekoliko velikih objekata, poput mosta preko rijeke Bosne, nadvožnjaka, usjeka i dva tunela, od kojih je jedan u dužini od 1.600 metara. Projekat je finansiran kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj, a za istu su odobrena i grant sredstva Evropske komisije.  Da bi izgradnja putne i druge infrastrukture se nastavila potrebno je odblokirati državne institucije i usvojiti potrebne odluke i zakone. Na to je upozorio i evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelyi. On je vrlo jasno kazao da BiH može ostati bez 1,5 milijardi eura.


"Potrebno je da u cijelosti imamo funkcionalne institucije na nivou BiH. U suprotnom prijeti opasnost da ove infrastrukturne investicije budu izgubljena šasna. Govorimo o 1,5 milijardi eura ili pak 90 miliona iz IPA-e za 2022. U oblasti transporta govorimo o koridoru 5c koji ne podrazumijeva samo autoput, već i željezničku komunikaciju, deminiranje rijeke Save, gasnu interkonekciju BiH i Hrvatske. Cijeli plan predstavlja šansu da BiH transformiše svoj model privrede i napravi iskorak zelene i digitalne transformacije. Bez ovih hitnih odluka prijeti opasnost da BiH u narednoj godini ne bude učesnik drugih programa kao što su Kreativna Evropa i Horizon Europe", kazao je Varhelyi.


I dok evropski parlamentarci traže sankcionisanje Dodika i vrha RS, zvaničnici EU danas će zajedno sa predstavnicima RS ozvaničiti radove na dijelu dionice koridora. Onda i ne treba biti iznenađenje što iz medija bliskih vlastima RS-a čujemo kako Evropa daje "legitimitet RS" i uvažava je kao faktor s kojim treba razgovarati, umjesto izolacije zbog poteza vlasti i institucija RS-a predvođenih Miloradom Dodikom.  Evropska unija mjesecima već izbjegava zauzeti konkretan i jasan stav prema rušilačkom pohodu Milorada Dodika, vrhu RS koji je kroz NSRS počeo s povlačenjem nadležnosti iz državnih institucija, te stavio van snage izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. I dok iz RS-a tvrde da će se u institucije vratiti nakon što se povuče taj zakon, ne treba zaboraviti da je na listi želja Milorada Dodika i Ustavni sud BiH, UIO BiH, VSTV, OS BiH, upravljanje državnom imovinom i raspolaganje istom. 


(Patria/  Amer Mujezinović)