Tužiteljica Enisa Adrović kazala je kako Tužilaštvo Bosne i Hercegovine tereti Uznunovića da je osnovao dvije organizirane kriminalne grupe.

Prvu je, kako to navodi Tužilaštvo, organizirao dok je bio direktor predstavništva Bosnalijeka u Moskvi, a činili su je uglavnom članovi njegove bliže porodice - otac, supruga, svastika, punac, sestra... ta je grupa služila za prikrivanje nelegalno stečenih sredstava izvučenih iz Bosnalijeka.

Sredstva je, po tvrdnjama Tužilaštva izvalačio na način da je firmu sa Sejšela Impericon, čiji je stvarni vlasnik bio Uzunović, angažirao za navodne obavljanje marketinških konsultacija i registraciju lijekova.

Tužilaštvo je utvrdilo da je onog momenta kada su iz Bosnalijeka uplaćivana sredstva na račun te firme, ona isti dan bila prebacivana na privatne račune Uzunovića ili sa njim povezanih osoba, te da su ta sredstva korištena, između ostalog i za kupovinu nekretnina.

Vještačenjem je, kako je navela tužiteljica Adrović, utvrđeno da ta firma nije obavljala usluge marketinga i registraciju lijekova, niti je registrirana za te potrebe.

Tužilaštvo tvrdi da je na ovaj način firma Bosnalijek oštećena za više od osam miliona maraka, od čega je Uzunović sebi pribavio oko tri miliona, te više od pet miliona sa njim povezanim osobama.

- Osumnjičeni su tim sredstvima raspolagali, iako su morali znati da potiču iz krivičnog djela - kazala je tužiteljica.

Drugi dio istrage odnosi se na vrijeme kada je Uzunović već bio direktor Bosnalijeka u Sarajevu.

U Češkoj se tada osniva firma Close Ville, a samo mjesec poslije Uzunović sa njenim direktorom Heinz Kurtom Reinholdom sklapa ugovor o cesiji kojim se dio od višemilionskih potraživanja Bosnalijeka prema firmi CV Protek Moskva, koja je i danas najveći kupac Bosnalijeka, prepuštaju Close Ville-u s tim da ta firma zadržava procenat od deset posto.

Kako je navela tužiteljica prema firmi CV Protek ispostavljeno je 55 faktura, od kojih je njih sedam preneseno na Close Ville.

- Nikakvog razloga nije bilo da se baš tih sedam faktura prenese na Close Ville - kazala je tužiteljica, te dodala da je za sve to vrijeme firma CV Protek i dalje sarađivala sa Bosnalijekom i uredno plaćala sve dospjele fakture.

Nakon toga je Uzunović sa Close Villeom potpisao još četiri ugovora o ustupanju potraživanja od CV Proteka i firme Puls Khimki, pa su ove ruske kompanije na račun Close Villea uplatile oko 21 milion KM.

Od tog iznosa, prema tvrdnjama Tužilaštva, zadržano je oko 5,2 miliona KM koje su početkom 2017. godine prebačene na račun KBC Malta.

Kako bi se prikrilo porijeklo novca, on je dalje transferiran i obavljen je niz transakcija na osnovu ranije sklopljenih ugovora o posudbama.

Novac iz Češke prebačen je u Rusiju, potom Švicarsku, zatim na Bermude, te na kraju na Maltu, na račun koji je otvorila firma KBC EURO CREDIT CAPITAL LIMITED. Tim novcem, KBC Malta kupuje 673 hiljade dionica Bosnalijeka, te postaje vlasnik 24,23 posto ove kompanije.

- Na taj način su sredstvima Bosnalijeka kupljene dionice Bosnalijeka za treća lica - kazala je tužiteljica.

Na isti način, sklopljena su i dva ugovora sa firmom Maximus Holding o prenosu potraživanja od ruskih firmi, od čega je oko milion KM transferiran za kupovinu dionica Bosnalijeka.

Tužiteljica je kazala da pritvor traži zbog činjenice da je Uzunović sada svjestan u kojem pravcu ide ova istraga, te da, "budući da na računima u Rusiji i drugim zemljama ima ogromna sredstva postoji realna bojazan da će pobjeći".

Kazala je i da Tužilaštvo, između ostalog i posredstvom međunarodne pravne pomoći, tek treba utvrditi sve činjenice u vzi sa raspolaganjem novcem.

Također je kazala da je Uzunović sa puncem Eminom Hadžiomerovićem posjeduje građevinsku firmu u Hrvatskoj, kao i da je utvrđeno da je sa računa u Hrvatskoj podigao više od milion KM u gotovini i da ne znaju gdje je taj novac završio.

Navela je da postoji bojazan da bi kao direktor Bosnalijeka mogao koristiti službeni položaj za ometanje istrage i utjecaj na svjedoke, uposlenike te kompanije.

Uzunovićev advokat Mirsad Crnovršanin usprotivio se prijedlogu Tužilaštva, kazavši da se ovaj predmet u Tužilaštvu vodi već pet godina i da je i sam u više navrata direktno Tužilaštvu dostavljao dokaze, kao i da su sarađivali sa svim agencijama zkoje su radile na ovom predmetu.

Istaknuo je da je u ovom predmetu saslušan veći broj osoba, te da su obavljeni pretresi na više lokacija.

- Svi su saslušavani u SIPA-i, svi se terete da su primali određeni novačni iznos i niti su zadržani niti su im izrečene bilo kakve mjere. Većina njih se čak branila šutnjom, čak im ni mobiteli nizu oduzeti. Dakle, 24 pripadnika grupe su na slobodi, kakav je onda rezon da se samo Uzunović dovodi pred sud - kazao je Crnovršanin.

On je kazao da što se tiče tvrdnji Tužilaštva da je Uzunović vlasnik firme Impericon da je to tačno, ali da su oni još jučer prilikom ispitivanja u Tužilaštvu ukazali da za to postoji saglasnost tadašnjeg direktora Bosnalijeka Edina Arslanagića.

Crnovršanin je tu saglasnost uložio u materijalne dokaze, kazavši kako "odgovorno tvrdi da vještak finansijske struke nije imao taj dokument kad je radio vješatačenje.

Ukazao je i da nikada predstavništvo u Moskvi nije vršilo plaćanje, već da su sve uplate išle iz središta firme u Sarajevu.

Tužiteljica je kazala kako oni osporavaju autentičnost tog dokumenta , te kazala da je Arslanagić saslušan i da je tom prilikom kazao "da mu nije poznato ništa oko toga".

Crnovršanin je kazao i da su prije dvije i po godine Tužilaštvu dostavili nalaz i mišljenje vještakinje finansijske struke Mirsade Čeho, kao i elaborat o finansijskoj opravdanosti angažovanja firmi za naplatu potražianja na 37 starana, a u kojem je navedeno da nisu prekršeni bilo koji propisi koji se odnose na fiskalno poslovanje i da je Uprava o tome bila redovno izvještavana.

Također je uložio i revizorki izvještaj, kako je naveo, najuglednije revizoske kuće Deloitte, u kojem je navedeno da su svi ugovori sastavljeni u zakonskom okviru.

Kazao je i da se sva dokumentacija koja se sada ponovo pretresa u SIPA-i već jednom izuzeta po naredbi Suda BiH iz januara 2019. godine.

Dodao je i da Tužilaštvo kao razlog za pritvor navodi da je zatražena međunarodna pomoć od Češke, Malte, Rusije, Interpola...

- Ukoliko se odredi pritvor Nedimu uzunoviću, da cijelo Tužilaštvo krene u istragu mogu završiti za godinu dana - kazao je Crnovršanin upitavši je li onda opravdano da Uzunović bude u pritvoru, iako ni na koji način ne može utjecati na dokaze koji će biti dostavljeni od organa tih država.

Rekao je i da je Bosnalijek za ova dva dana koliko je njegov branjenik u pritvoru pretrpio štetu od 1,4 miliona KM, jer nije mogao potpisati određene dokumente za izvoz robe.

Pitao je postoji li ijedan svjedok koji se može izjasniti da je Uzunović na njega pokušao utjecati kako ne bi svjedočio protiv njega.

Također je naveo da je njegov branjenik nije nanio nikakvu štetu Bosnalijeku, te da je upeterostručio dobit društva. U ranije pominjanom elaboratu navedeno je, kako je istaknuo branilac, da su sva prodata potraživanja naplaćena i da je ukupni iznos ostvaren na taj način milion i 133 hiljade eura u korist Bosnalijeka.

Sam Uzunović je kazao da su potraživanja ustupljena kad je došlo do naglog pada ruske rublje, nakon što su Rusiji uvedene sankcije zbog sukoba oko Ukrajine.

- Konvertibilne marke su vezane fiksno za euro, dok je rublja u stalnom mijenjaju. U tom periodu rublja je pala 30, 50, pa i 100 posto. Mi smo tražili način kako da što prije naplatimo. Nije prodaja bila što je CV Protek bio nesolventan, već što su veliki apotekarski lanci bakrotirali i što je svaka odgoda nosila rizik. Svaka ta prodaja u eurima nama je donosila ekstraprofit - kazao je Uzunović.

Njegov advokat je, osvrćući se na posebne pritvorske razloge koje je navelo Tužilaštvo kazao da oni "apolutno ne stoje".

- Ističu da je prvi put uhapšen i suočen s onim što mu se stavlja na teret te da bi mogao zato pobjeći. To samo po sebi ne može biti osnov za pritvor - kazao je Crnovršanin, te se osvrnuo na navod tužiteljice da on sa puncem ima firmu u Hrvatskoj, predočivši dokument u kojem stoji da je on "prestao biti član društva".

Rekao je i da nema smisla tvrdnja Tužilaštva da bi on mogao raspolagati velikom količinom novca koju navodno posjeduje, "a žena mu na slobodi".

- Gdje ima, na kojim računima, ne može biti apstraktnije - kazao je advokat.

Kazao je da bi pritvor za njegovog branjenika značio "krah firme koja zapošljava više od 800 ljudi".

Predočio je izvještaj SIPA-e iz 2018. godine u kojem je potpuno isti činjenični opis koji sad iznosi Tužilaštvo i da su još tada predložene mjere koje Tužilaštvo sad najavljuje: prikupiti dokumentaciju Ruske Federacije, Slovenije, Malte, češke...

- Pet godina prijedlog stoji i sad se zbog toga traži pritvor - kazao je.

Iako, kako je kazao, nije potvrđena osnovana sumnja, "zbog opreza" predlaže Sudu da Uzunoviću odredi mjeru zabrane napuštanja Bosne i Hercegovine, uz odobrenje da može periodično ići van zemlje da potpisuje potrebne ugovore.

Sudija za prethodni postupak Goran Radević odluku bi trebao donijeti večeras, prenosi faktor.