Čović je u pismu objasnio postupke hrvatskih političkih predstavnika u proteklo vrijeme, kao i pozadinu tih postupaka. Žalosti ga, kaže, da se ovakvo ponašanje događa u trenutku kada bi snažnije nego ikad trebali biti usredotočeni na zajednični iskorak, koji je od vitalne važnosti za dalju demokratizaciju odnosa i euroatlantsku perspektivu naše zemlje.

- Dok radimo na postizanju nužnog dogovora o izmjenama Izbornog zakona, kojim bismo unaprijedili klimu povjerenja i uklonili sve nejednakosti i diskriminacije, implementirali presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava te kreirali pretpostavke za demokratsku stabilizaciju i napredak Bosne i Hercegovine, osjećam se obaveznim, uzimajući u obzir važnost naših međunarodnih partnera u procesu iznalaženja europskog rješenja unutar BiH, ukazati i upozoriti na zabrinjavajući i neutemeljen nedavni pokušaj grubog diskreditiranja hrvatskih izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. 

Nastojao izvršiti ulogu medijatora u pokušaju vraćanja srpskih predstavnika u institucije
Žalosti me da se takvo ponašanje događa upravo sada kada bismo trebali, snažnije nego ikada, biti usredotočeni na zajednički iskorak koji je od vitalne važnosti za daljnju demokratizaciju odnosa i euroatlantsku perspektivu Bosne i Hercegovine - navodi Čović u pismu koji je objavila Fena.

Kaže da izraženo nepovjerenje među političkim predstavnicima tri konstitutivna naroda uzrokuje zabrinjavajući zastoj u funkcionisanju BiH i nazadovanju u provedbi nužnih reformi. Čović dodaje da se trenutno funkcioniranje BiH ne odvija u punom ustavnom i zakonskom kapacitetu, a da je razlog tome odbacivanje i nepriznavanje nametnute odluke bivšeg visokog predstavnika o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona od predstavnika srpskog naroda.

- Uz poštovanje svih propisanih institucionalnih procedura, mehanizama i aktera, a u težnji za iznalaženjem rješenja koja će ponovno okupiti sva tri konstitutivna naroda u institucionalan državni razgovor, predstavnici hrvatskoga naroda izrazili su spremnost za suradnju i nadilaženje postojećih izazova. Prihvatajući inicijativu koju su mi uputili, među ostalim, i predstavnici međunarodne zajednice, nastojao sam izvršiti ulogu medijatora u pokušaju vraćanja srpskih predstavnika u institucije. 

Ovim putem želim istaknuti kako se tu nije radilo o rušenju niti negiranju sadržaja navedene odluke, nego preuzimanju odgovornosti za nastavak neometanog funkcioniranja institucija BiH, sukladno ustavnim i zakonskim procedurama i nadležnostima. S obzirom na navedeno, to je podrazumijevalo da se istoimene izmjene i dopune Zakona donesu u domaćim institucijama, Parlamentarnoj skupštini BiH, kojima bi se supstituirala nametnuta odluka bivšeg visokog predstavnika - navodi Čović.

Povijesni trenutak za BiH

Uprkos potencijalu takvoga koraka, koji je, dodaje, pretpostavljao donošenje sadržajno istog zakonskog rješenja u Parlamentarnoj skupštini BiH, on je „maliciozno prikazan kao negiranje, ili pokušaj negiranja, ratnih zločina i genocida“.

- U mome dugogodišnjem političkim životu to zasigurno predstavlja najgrublji pokušaj diskreditacije, koji kao predstavnik hrvatskog naroda koji se osobno poklonio tim istim žrtvama više puta smatram skandaloznim. Igranje s boli, patnjom i tugom onih koji su doživjeli i preživjeli najveće životne tragedije u ne tako davnoj prošlosti nije, i ne smije postati, politički instrument. Na kraju, koristim ovu priliku još jednom zahvaliti na Vašoj svesrdnoj potpori i zalaganju koje pružate europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i osobno zamoliti da svojim političkim utjecajem pomognete svima nama u BiH u iznalaženju unutarnjih rješenja te ohrabrite i potaknete na prijeko potreban dijalog.

Ovo je povijesni trenutak za BiH i potrebna nam je Vaša pomoć - zaključio je Čović u pismu koje je, između ostalih poslano Vijeću za provedbu mira (PIC), brojnim europskim institucijama te dužnosnicima SAD-a i Europske unije.


(Admir Oručević)