16.1.2022. 11:26
0
"Militarizirana policija prijetnja Bošnjacima, snage NATO-a rasporediti na granici sa Srbijom"
"Entitetske vlasti RS-a se ponašaju kao da mi Bošnjaci uopšte i ne postojimo u ovom entitetu. Kako izabrani predstavnici Bošnjaka tako i svi građani Bošnjaci”, kazao je u razgovoru za Patriju Ramiz Salkić, potpredsjednik entiteta RS-a.

“Ukoliko uz to imate jasan stav spram prošlosti i spram trenutnog položaja Bošnjaka u ovom entitetu time dolazite u još težu situaciju. Ja stvari iz prošlosti i ono što se danas dešava nazivam pravim imenom bez zamjenskih uvijajućih termina i samim time dolazim u veće probleme. Takav odnos entitetskih vlasti preslikava se i na lokalne zajednice i gdje god je moguće Bošnjaci se potiskuju iz lokalne, izvršne i zakonodavne vlasti. Takav su primjer mnoge opštine u ovom entitetu kao što su Bratunac, Foča, Vlasenica i mnoge druge. Mi se nalazimo trenutno u veoma teškom i delikatnom trenutku kada se od strane srpskih ekstremista, sljedbenika separatističke politike dijela bosanskih Srba, žele zastrašiti I isprovocirati Bošnjac”, navodi Salkić.

On potcrtava da su Bošnjaci izloženi sistemskoj diskriminaciji bez mogućnosti da se zaposle u javnom sektoru, bez mogućnosti da utiču na kreiranje i donošenje odluka u ovom entitetu.

“Obespravljenost predugo traje i ona ostavlja ozbiljne posljedice po broj Bošnjaka u ovo entitetu. Sistemska diskriminacija ima za cilj da u mirnodopskim uslovima obezbijedi realizaciju jednog od strateških ciljeva pobunjenih bosanskih Srba iz 1992. godine o etnički čistom srpskom pravoslavnom prostoru”, dodaje Salkić.

Prema popisu stanovništva 1991. godine u ovoj administrativnoj jedinici živjelo je oko 440.000 muslimana – Bošnjaka. Po popisu iz 2013. godine živi oko 170.000 Bošnjaka. Danas realno živi od 80.000 do 100.000. 

“Dakle oko 350.000 Bošnjaka je protjerano, ubijeno ili je raseljeno kao posljedica sistemske diskriminacije, nemogućih uslova za život i ekonomski opstanak nakon povratka. Nažalost, mi nemamo kapacitete da to spriječimo, a oni koji bi to mogli nisu zainteresovani da nam na tom polju pomognu. Ustavna pozicija je takva da predstavnici srpskog naroda mogu sami donositi odluke bez da uvažavaju naše mišljenje i zadovoljavaju naše interese. Izostala je, prije svega, pomoć OHR-a, OSCE-a, Vijeća za implementaciju mira i drugih važnih ambasada u našoj zemlji”, ističe Salkić.

Bošnjaci su, nažalost, u ovom dijelu Bosne i Hercegovine ostavljeni na milost i nemilost onima koji bi najviše voljeli da se oni nisu ni vratili.Salkić dijeli mišljenje da se metaforički može reći da odnos spram njega I njegove funkcije zapravo oslikava odnos i prema Bošnjacima i povratnicima.

“To je tako, bez dileme. Kada se Milorad Dodik odlučio da iz zgrade gdje se nalaze službe koje opslužuju predsjednika i potpredsjednike entiteta iseli kancelarije potpredsjednika entiteta jasno je poslao poruku šta on misli o Bošnjacima i Hrvatima i gdje im je mjesto u društvu u ovom entitetu. Ja sam odmah razumio poruku i u kom pravcu će se razvijati politika Milorada Dodika I o tome izvjestio domaće i međunarodne relevantne faktore. Nažalost nisam naišao na razumijevanje”, pojašnjava Salkić.

Nespremnost međunarodne zajednice da se suprotstavi sistemskoj diskriminaciji i aparthejdu u obrazovnom procesu koji se počeo razvijati početkom 2011. godine, ističe Salkić, ohrabrila je Dodika. 

“Da se reagovalo blagovremeno mi danas ne bismo bili u ovakvom stanju. Nažalost, vidimo da je i tada, a i danas, Dodik imao i ima određenu podršku u međunarodnim krugovima i za separatističku politiku, ali i za provođenje sistemske diskriminacije Bošnjaka. Njegova je politika jednostavno da mi ne trebamo biti tu, da ovaj entitet ne treba biti dio Bosne i Hercegovine i da treba stvarati ambijent u kojem mi ne možemo ostati i opstati ovdje, a i ambijent da Bosna i Hercegovina ne može funkcionirati”, kaže potpredsjednik RS-a.

To je cilj, dodaje, i susjedne nam države Srbije bez obzira na sporadične izjave iz Srbije da oni poštuju suverenitet Bosne i Hercegovine.

“Praktične aktivnosti i saradnja sa entitetom, bez saradnje sa državom Bosnom i Hercegovinom, to i potvrđuje. Sve što izgrade u ovom entitetu oni nazivaju po Srbiji ili nekim toponimima koji su direktno vezani za Srbiju. U svakom pogledu želi se ovaj dio Bosne i Hercegovine pretvoriti da što je moguće više liči na Srbiju. Ovakav utisak trebaju da steknu stanovnici ovog entiteta, ali i prolaznici kroz ovaj dio Bosne i Hercegovine”, napominje Ramiz Salkić.

Govoreći o sigurnosnoj situaciji povratnika kao i o pozivu predsjedavajućeg Predsjedništva Željko Komšić da bi NATO trebao štititi povratnička mjesta Salkić kaže:

“Mi smo danas fizički najbliže ugrožavanju mira od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bošnjaci su uznemireni svakodnevnim organiziranim i osmišljenim provokacijama podržanim od sistema. Mnogi se pitaju da li je ponovo trenutak da napuste svoja netom obnovljena ognjišta. Postrojavanje u Banjoj Luci i pjevanje profašističkih pjesama od strane pripadnika MUP-a entiteta, koji bi trebali da garantuju sigurnost i nama Bošnjacima, šalje sasvim jasnu poruku. Oni su tu samo da zaštite građane srpske nacionalnosti. Bošnjaci su godinama izloženi različitim oblicima šikaniranja i ponižavanja, a sada se i nasrće na našu sigurnost i bezbjednost. Entitetska policija trebala bi da svim građanima garantuje bezbjednost, a oni se ponose da su sljedbenici policije koja je presuđena da su njeni dijelovi počinili genocid nad Bošnjacima I druge teške zločine u Prijedoru, Bijeljini, Vlasenici i mnogim drugim mjestima”, govori Salkić.

Precizira da takva policija ne može biti od koristi svim građanima u objektivnom i netendecioznom uspostavljanju i održavanju javnog reda i mira. 

“Bošnjaci u takvu policiju nemaju povjerenja. Objektivno sumnjam u njenu pristrasnost i naklonjenost ostvarenju separatističkih ciljeva dijela bosanskih Srba, predvođenih Miloradom Dodikom. Vrlo česte su pritužbe građana na, po njima, tendenciozno postupanje policajaca u svakodnevnom životu. Tome u prilog ide i nacionalna struktura zaposlenih u MUP-u entiteta gdje su oko 95% pripadnici Srbi, dok su oko 5% svi ostali. Ovako etnički očišćena, pri tome militarizirana policija, predstavlja objektivnu prijetnju Bošnjacima u ovom entitetu. Zbog ovih činjenica i nesumnjivog postojanja aktivnosti i planova o podjeli Bosne i Hercegovine logično se nameće potreba da se međunarodne snage stacioniraju na ključnim tačkama na granici sa Srbijom. Bošnjaci su zabrinuti trenutnom situacijom i nemaju povjerenje u okruženje u koje su se vratili zbog činjenice da to okruženje veliča ratne zločince, negira genocid, a i mnogi počinioci teških ratnih zločina i genocida nalaze se na slobodi. Sve ovo čini potencijalnu i realnu prijetnju po mir i živote Bošnjaka u ovom dijelu naše domovine. Nikada ne bi trebalo zaboraviti da je Srbija pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu osuđena da nije spriječila genocid i nije kaznila počinioce genocida. Srbija je i danas sigurna luka za mnogobrojne osumnjičene i osuđene ratne zločince. To je logičan i racionalan razlog da se snage NATO-a rasporede na granici sa Srbijom. To bi donekle relaksiralo odnose, smanjilo bi tenzije i omogućilo povratak normalnim životnim temama”, dodaje Salkić.

(Patria/A. Balićevac)

0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.