Učesnici panela, koji su organizirali Univerzitet u Sarajevu, Institut za historiju te Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, predstavili su rezultate istraživanja stavljajući poseban naglasak na političke prilike u svijetu i Bosni i Hercegovini koje su dovele do proglašenja nezavisnosti.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA Rasim Muratović podsjetio je da su 25. novembar - Dan državnosti BiH i 1. mart dva najznačajnija datuma u modernoj historiji Bosne i Hercegovine.

Naglasio je da su 1. martu 1992. godine prethodila turbulentna vremena raspada Jugoslavije.

- Bosna i Hercegovina, odnosno njeno državno i političko rukovodstvo u razgovorima koji su vođeni 1990. i 1991. godine, predlagala je demokratizaciju Jugoslavije. Međutim, sve se to odvijalo u velikosrpskim i velikohrvatskim projektima, tako da i BiH nije preostalo ništa drugo nego da krene putem svoje nezavisnosti - kazao je.

Muratović je podsjetio da je referendum organizovan 29. februara i 1. marta 1992. godine te da je prva država koja je priznala Bosnu i Hercegovinu bila Bugarska.

- Ona je to učinila i prije održavanja referenduma, 30. januara 1992. godine, kao i Turska i Slovačka. Nakon referenduma i objavljivanja rezultata, prva država koja je priznala Bosnu i Hercegovinu bila je Španija, zatim Libija i Iran. Sve zemlje EU, uključujući i Veliku Britaniju i SAD, u toku 6., 7. i 8. aprila priznale su Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i nezavisnu državu - istakao je Muratović.

Kako je kazao, danas, od 192 članice Ujedinjenih nacija, Bosnu i Hercegovinu priznaju 182 države.

- Bosna i Hercegovina ima uspostavljene diplomatske odnose sa 183 države. Dakle, put u nezavisnost je bio dug i mukotrpan. Očuvanje nezavisnosti je mukotrpno i u tom smislu i na tom putu Bosna i Hercegovina se treba oslanjati na svoje provjerene prijatelje, a prije svega na sopstvene snage - dodao je Muratović.

Rektor UNSA Rifat Škrijelj kazao je da je BiH svoju nezavisnost platila krvlju jer su susjedne države izvršile agresiju iz susjednih država.

Tvrdi da UNSA javno propagira blagodeti koje su građani dobili sticanjem nezavisnosti, jer da se to nije desilo, pitanje je da li bi bilo danas BiH.

Direktor Instituta za historiju UNSA Sedad Bešlija istakao je da su učesnici panela, koji su akademski radnici UNSA, razgovarali o zvaničnom stavu politike SAD, da li su članice EU imale jedinstven stav po pitanju raspada Jugoslavije te na koji su način domaći politički faktori pristupali pitanju nezavisnosti.

Cilj održavanja panela, dodao je, jeste da podsjete na jedan od najvažnijih datuma u novijoj historiji kao i da podsjete na vrijednost nezavisnosti države i postojanja bh. institucija.

- Vrijednosti poput nezavisnosti i slobode se ne dobijaju poklon, već je potrebno da zajedno svi kao društvo jačamo državne institucije - zaključio je.

Panel je prilika da se na temelju naučno relevantnih podataka razgovara o historijskom kontekstu jednog od najznačajnijih događaja u ukupnoj prošlosti Bosne i Hercegovine.

(FENA)