Rast desničarskog ekstremizma je ozbiljna prijetnja po sigurnost Bosne i Hercegovine, stoji u Nacrtu Strategije za borbu protiv terorizma u BiH 2021. - 2026. godine. Raniji dokumenti uglavnom nisu kao sigurnosne prijetnje obuhvatali krajnje desničarske grupe.
Od kraja 2020., do kada je važila prethodna Strategija, BiH nije mala državnu strategiju za borbu protiv terorizma.
Ovo je kao nedostatak u borbi protiv radikalizama i terorizma naglašeno u izvještaju State Departmenta za 2021. godinu.
Nacrt nove strategije kao jednu od prijetnji za sigurnost navodi ultrakonzervativne, etnonacionalističke i desničarske organizacije i udruženja koja se mogu povezati s terorizmom ili nasilnim ekstremizmom koji vodi ka terorizmu.
Majda Bećirević iz Atlantske inicijative, jedna od članica tima koji je radio na pripremi strategije, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da nova strategija daje širi okvir za borbu protiv terorizma, prepoznaje i obuhvata različite oblike i načine ekstremizma, poštujući načela nediskriminacije i stigmatizacije.
"Nova strategija, također, daje povećan značaj prevenciji i ključni prioriteti preventivne aktivnosti nove strategije uključuje širok spektar vladinih i nevladinih sigurnosnih vjerskih aktera u procesu prevencije", kaže Bećirević.
Prethodne strategije nisu imale ovakav karakter. Pretežno su se fokusirale na tzv. sigurnosno-represivni pristup, ocjenjuje Bećirević.
"Ovo je za nas bitno, jer je terorizam djelo koje prepoznajemo i jasno je definirano u zakonu. Međutim, važno je prepoznati, sprječavati i radikalizaciju i nasilni ekstremizam koji ne moraju voditi u terorizam ali stvaraju priliku koja je, nekako, pogodna za polarizaciju terorizma", naglašava Bećirević.
Raspoloživi podaci ukazuju da je u razdoblju 2016. – 2020. godine u BiH bio prisutan etnički ili nacionalni ekstremizam s negativnim utjecajem na sigurnosni ambijent.
(Fena / Aldina R.)