Čović je u pismu pozdravio interes Njemačke kao jedne od najvažnijih partnerskih zemalja i istaknute članice Evropske unije za trenutnu političku situaciju i podršku Bosni i Hercegovini na putu prema EU i NATO-u. Podsjetio je na postojeći sigurnosni kontekst, kao i na užase rata u Bosni i Hercegovini, te je istaknuo solidarnost s patnjom ukrajinskoga naroda koji se nalazi pod brutalnom ruskom agresijom.

U pismu je Čović ocijenio kako je, bez obzira na dobre namjere pojedinih njemačkih predstavnika, prijedlog rezolucije postao jedan u nizu instrumenata radikalnih krugova u Bosni i Hercegovini koji se zalažu za neustavna rješenja i dominaciju nad Hrvatima kao najmalobrojnijem od tri konstitutivna naroda, ali i manjinama poput Židova i Roma.

Podsjetio je na učestale napade na hrvatske simbole i spomenike, te katoličke crkve i groblja.

Naveo je kako se hrvatski politički predstavnici zalažu za izmjene Ustava i izbornoga zakonodavstva čime bi se implementirale odluke Evropskoga suda za ljudska prava i Ustavnoga suda kako bi se svi građani, bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest, mogli kandidirati na političkim funkcijama, kao i za sprječavanje inženjeringa prema kojem većinski bošnjački narod nameće predstavnike Hrvatima u domovima naroda i Predsjedništvu BiH.

Naglasio je kako je Hrvatima u cilju cjelovita, stabilna i funkcionalna Bosna i Hercegovina u okrilju EU i NATO-a "naspram neustavnog unitarizma i separatizma".

Tim putem je odbacio i ad hominem napade, pozivajući njemačke dužnosnike na saradnju u izgradnji Bosne i Hercegovine u kojoj će se poštivati Ustav i jačati vladavina prava, prenosi Večernji.ba.

(A. Balićevac)