Ministar zdravstva Kantona Sarajevo prof. dr. Haris Vranić je kazao da je izuzetno važno uspostavljanje javno-privatnog partnerstva između javnog i privatnog sektora, pogotovo u onim segmentima gdje se osjeti deficitarnost onih usluga na koje ne može da odgovori javno zdravstvo.

- Istovremeno s tim javno-privatnim partnerstvom, ja polažem nadu da će se javno zdravstvo 'probuditi' i uključiti se u utakmicu i utrku za pružanje boljih usluga i time privlačenje pacijenata. Kad privlačite pacijente, onda logično privlačite i novac u te ustanove - kazao je ministar Vranić.

Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo mr. sci. oec. Muamer Kosovac je kazao da privatni sektor u cjelosti ima značajnu ulogu u zdravstvenom sistemu, iako po pitanju sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja više od 90 posto finansiranja otpada na javne zdravstvene ustanove.

- Tu je niz propisa, zakona i podzakonskih akata koji reguliraju to. Po zakonu isti tretman imaju i privatni i javni sektor, a samo partnerstvo između privatnog i javnog sektora je jako bitno. Privatni sektor ima pojednostavljene procedure, nema formalno - pravne barijere. Recimo, ne moraju postupati po Zakonu o javnim nabavkama, te su operativniji u ostvarivanju svoje misije - naveo je Kosovac.    

Makroekonomski analitičar dr. sci. cand. Faruk Hadžić je kazao da, ono što je vrlo bitno, da u budućnosti uloga privatnog zdravstvenog sektora mora biti veća iz razloga što će se na neki način možda i smanjivati uplate putem doprinosa generalno u javno zdravstvo zbog problema koje imamo s emigracijom stanovništva.

- Tako da moramo tražiti definitivno nove modalitete kako finansirati zdravstvo u BiH - smatra Hadžić.               

Jedan od uvodničara bio je i prof.dr. sci. med. Mirsad Kacila iz privatne zdravstvene ustanove „Centar za srce“ Sarajevo, koji je kazao da privatni sektor, na žalost, nema još uvijek neku značajniju ulogu u zdravstvenom sistemu, mada radi dosta veliki broj usluga i procedura koje se, na žalost, ne tretiraju isto kao u javnom sektoru zdravstvenog sistema, bez obzira što zakonska osnova vrlo jasno kaže da su i javni i privatni sektor jednaki pred zakonom.

Govoreći o tome kako unaprijediti trenutno stanje, kazao je da je dovoljno pogledati kako to rade susjedne zemlje, „na koje se stalno ugledamo i govorimo kako su oni to dobro napravili, dobro uradili“.

- Kvalitet usluge, brzina reakcije i sve ostalo što privatni sektor može pružiti je neuporedivo, po meni, efikasnije i utiče na poboljšanje kvaliteta usluge, za razliku od nekih drugih segmenata zdravstva - naveo je Kacila.

Na današnjem skupu govorio je i doc.dr. Rasim Jusufović, s Katedre za zdravstvenu ekonomiku Medicinskog fakulteta SSST u Sarajevu i direktor projekta ASA Bolnica Sarajevo.

On je naveo da u tranziciji zdravstvenog sistema koja je neumitna i koja je pred nama, u kojoj kaskamo u poređenju sa zemljama u okruženju, privatni zdravstveni sistem može da odigra značajnu ulogu.

Po njegovim riječima, agilnost privatnog zdravstvenog sistema mu daje mogućnost da bude puno brži i fleksibilniji kada govorimo o sveukupnom zdravstvenom sistemu, a pogotovo u području promocije zdravih stilova života i prevencije zdravlja.

- Mislim da je to područje gdje privatni zdravstveni sistem može odigrati ključnu ulogu. S druge strane, tamo gdje se nalaze veliki troškovi zbog porasta troškova visokotehnološki naprednih instrumenata, opreme, farmakoterapije itd., mislim da tu procjene zdravstvenih tehnologija, farmakoekonomika kao nauka i struka koja može držati sve te troškove pod kontrolom, treba da bude eksploatisana na malo bolji način - kazao je Jusufović.

Dodao je da privatni zdravstveni sektor u tom polju ima određenu prednost, jer je agilan, brže se donose odluke zato što su uprave manje i jednostavno privatni zdravstveni sistem ne podliježe tenderima za javne navbavke koji usporava i uništava agilnost javnog zdravstvnenog sistema.

Na kraju današnjeg okruglog stola stručnoj javnosti je predstavljen i projekat ASA Bolnice, prve privatne opće bolnice u našoj zemlji, koja pored savremene i efikasne zdravstvene usluge koju će pružati bh. građanima, ima za cilj i kreiranje produktivnog okruženja za obrazovanje i usavršavanje mladih ljudi u oblasti zdravstva.  



(Fena / Aldina R.)